Ministar financija Zdravko Marić, komentirajući najnovije izvješće o prekomjernim ekonomskim neravnotežama u Hrvatskoj i analizu prošlogodišnjih preporuka EK, istaknuo je da su u njima prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, no da je nužno ubrzanje strukturnih reformi.
“Prepoznati su pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, što je naravno na neki način bilo prepoznato i ranije od strane EK, s obzirom da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog deficita. Ali upozorava se, kao i na današnjoj konferenciji da je nužno ubrzanje strukturnih reformi, jer to je jedan od osnovnih okidača za podizanje potencijalne stope gospodarskog rasta u Hrvatskoj, koji je u ovom trenutku ipak niži od aktualne razine koju imamo”, istaknuo je Marić na rubu konferencije Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a o ulaganjima.
Marić je naveo kako Hrvatska ostvaruje gospodarski rast po stopi od oko 3 posto, a stopa potencijalnog rasta je ipak niža od toga.
Naime, Komisija predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,8 posto, dok potencijalnu stopu rasta procjenjuje na 1,4 posto. U idućoj godini, pak, predviđa stopu gospodarskog rasta od 2,7 posto, a potencijalnu procjenjuje na 1,9 posto.
“Da bi imali dugoročnu održivost takvih stopa rasta kojima stremimo i koje Hrvatska zaslužuje i treba imati, potrebno je napraviti određene strukturne iskorake kako bi ta potencijalna stopa rasta bila povećana”, naveo je Marić.
EK: Hrvatska jedna od tri EU članice s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama
Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, iako se te neravnoteže smanjuju, objavila je u srijedu Europska komisija.
“Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj”, navodi Komisija.
“Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu”, ističe Komisija.
Komisija dodaje da je snažan rast pridonio daljnjem smanjenju duga, ali predviđa sporiji ritam razduživanja s obzirom da počinju rasti krediti kućanstvima i poduzećima.
“Dug države najviše se popeo 2014. godine, a sada je u silaznoj putanji, zbog snažnog rasta BDP-a i smanjenja deficita. Bankarski sektor je sve profitabilniji te se nastavlja smanjivati broj nenaplativih kredita. Ipak izloženost stranoj valuti (uglavnom euru) korporacija i kućanstva ostaje i dalje izvor slabosti. Dok se ekonomsko okruženje poboljšava, bilo je malo napretka u usvajanju političkih mjera za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, uključujući još uvijek nizak potencijal rasta”, kaže se, između ostaloga, u izvješću Komisije.
EK: Nema strukturnih reformi
U zasebnom izvješću Komisije u kojem se ocjenjuje napredak u provedbi preporuka, navedeno je da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale.
“Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale”, navodi Komisija u srijedu.
Više čitajte OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
