Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb i predsjednik skupštine Zadruge za etično financiranje gostovao je u emisiji N1 studio uživo.
Puno se spominje etično, kakva je to etična banka?
“Možemo reći da smo odabrali model čiji je cilj stvaranje nove vrijednosti, financiranja proizvoda i usluga koji stvara novu vrijednost, ne možete dignuti potrošački kredit koji je nenamjenski, mogu se financirati projekti koji ostvaruju širu društvenu koriste, minusi po tekućim računima ne bi bili financirani, oni opterećuju građane visokim kamatama. Zadruga radi na principu jedan član, jedan glas i znači da jedna tvrtka ili fizička osoba imaju jednak utjecaj na politike banke. Zadruga je jedini osnivač banke, a zadrugari kontroliraju rad banke.
Zadruga za etično financiranje ne financira projekte jer nije kreditna institucija već kroz programe može financirati određene projekte transferom novca koji je dediciran kroz projekte socijalnog poduzetništva. U par projekata se uložilo i zapravo je ideja zadrugarstva da se članovi međusobno upoznaju i povežu, kako bi oni s više kapitala uložili u nešto što im je prihvatljivo, da se sav konept stavlja u neku novu vrijednost. Regularne banke financiraju kredite za euto, minuse, revolving kredite, nsve opterećuje građanstvo, ne stvaraju ništa novo.”
Koja je njezina uloga u hrvatskom gospodarstvu?
vezana vijest
“Situacija je prilično loša ali budućnost kojoj se trebamo okrenuti je okrupnjavanje malih proizvođača s istim problemima, poznati su brojni primjeri kooperative. Ljudi se udružuju i samim time strateški nastupaju na većim tržištima gdje ne bi mogli samostalno konkurirati. No, kada bi se okrupnili na razini zadruge, bilo da je regionalna ili nacionalna, to bi spasilo bilo koju industriju u Hrvatskoj. Recimo, mesna industrija pršuta su se proizvođači svinja u Slavoniji povezali sa sušarama u Istri i Dalmaciji i to jako dobro funkcionira.”
Koliko zadruge kod nas imaju negativnu konotaciju zbog bivšeg sistema?
“Ja bih rekao da su zadruge funkcionirale i prije bivšeg sistema, iako su tada ljudi bili prisiljeni prema zadrugama. No, u svijetu postoje brojni modeli. U Argentini primjerice zadruge imaju svoje antene, benzinske stanice i bilo koju drugu vrstu infrastrukture. Bitno je da članovi imaju bitno povoljnije uvjete za razvoj i nabavu svojih resursa.”
Kako komentirate slučaj Agrokora?
“Kada sam vidio problem Agrokora smatrao sam da ga trebamo transformirati u zadrugu koja bi bila u interesu svih građana. Država se uvukla u sve sfere, ali da smo bili kreativni i da smo lex Agrokor usmjerili ka tome, građani bi bili motiviraniji da kupuju. Moramo proizvođačima dati kanale prodaje, a ne da građani traže gdje je OPG koji im treba.”
Što je coworking?
“To je zanimljiv koncept kroz koji ljudi percipiraju različite stvari. To je mjesto gdje ljudi s iskustvima sazriju toliko da žele biti samoodrživi, koji nemaju ideju zapošljavanja ljudi i treba im nekakav prostor. Rad od doma je nezgodan kada treba održati sastanak. Coworking omogućuje prostor i pomoć ljudi koji imaju slične probleme, cilj je samoodrživost i samoopstojnost. Imamo dosta primjera u Hrvatskoj, prije par godina smo u Golikovoj ulici odjelili prostor za coworking, to su uglavnom bili kreativci, dizajneri kojima odgovara takav model prostora i većina naglašava prednost takvog umrežavanja. Grad Zagreb je napravio velike iskorake, prošle godine je dao prvi kat paviljona 12, koji je namijenjen startupovima. To je banalan trošak ali je selekcija oštra, tvrtka mora imati neki inovativni proizvod, uvijek je bitno stvaranje nove vrijednosti. EU naglašava da se financira vlastiti proizvod. Ne treba nužno biti iz STEM područja, iako je ono važno.”
Promatramo težak napredak obrazovne efrome, kako to ocjenjujete?
“Svjedoci smo toga da reforma ne ide kako treba, meni kao roditelju je to žao. Nije se maklo od razine kada sam ja išao u osnovnu školu. Stavio bih naglasak na nastavnike, oni bi trebali biti centar reforme. Imali smo i tada više ili manje oprema, ali predavač od malo može napraviti puno ako dijete zna motivirati i zainteresirati ga. Moramo gledati kako motivirati nastavnike i profesore kako se ne bi osjećali kao građani trećeg reda. Oni preuzimaju veliku odgovornost.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
