Gost Novog dana bio je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Izvanredna uprava Agrokora objavila je revidirane konsolidirane rezultate grupe Agrokor i Agrokora d.d. za 2017. godinu – mogu li nam oni dati preciznu sliku stanja?
To su revidirani podaci, izvještaj revizorske kuće, potvrdila je financijske pokazatelje, položaj je manej više jasan, vidimo da velikog pomaka u operativnoj efikasnosti grupe Agrokor niej bilo.
Najavljeno je restrukturiranje kompanije, nije dalo rezultate?
Nije ga bilo, sve najvažnije grupe troškova su ostale na istoj razini kao i 2016., manjih pomaka je bilo, snižavanja troškova kad su počeli odvijati se svi ovi procesi, malo nešto troškovi plaća, ali ne bitno, zamrzavanje – petrificiranje radnih mjesta nije moguće održati na dugi rok, vjerovnici, vlasnici budući će morati napraviti restrukturiranje kako bi se moglo vraćati dugove – EBITDA je nekakvih 600 milijuna kuna, to nije dovoljno da bi se servisiralo dug od oko 55 milijardi. Potrebno je restrukturiranje, nekog bitnijeg operativnog popravljanja ne vidimo, o strateškom neću ni govoriti, nijedan značajniji korak niej napravljen. Očito se prinudna uprava bavila samo zaustavljanjem erozije. Začepila je rupe na brodu, ali brod i dalje gubi na snazi, ne može ploviti punom snagom. Prihodi su pali, troškovi su ostali na istoj razini, financijski položaj se nije bitno promijenio.
VEZANE VIJESTI
Svjetla točka su prehrambeni sektor i poljoprivredni?
To i jest najkvalitetniji dio Agrokora, maloprodaja je bolesnik, najveći su problem fiksni troškovi – najam, održavanje, zaposlenici u maloprodajnim mjestima, Trebalo je napraviti sanitarni zid, spajanje nije najsretnije rješenje, i dobavljači su sebe trebali restrukturirati, a cijela je akcija spašavanaj Agrokora bila usmjerena na osiguravanje distributivnih kanala.
Zašto do sada nisu objavljeni pojedinačni izvještaji kompanija?
To je dobro pitanje, iz njih bismo mogli vidjeti dosta toga i stvarno stanje. Iz konsolidiranog izvještaja vidimo financijski položaj, strukturne odnose, strateške teme, ali ne vidimo pojedinačne pozicije, no to bi trebalo biti objavljeno u narednim danima.
Je li sam proces objave zapeo s obzirom na probleme oko međusobnih jamstava?
Te špageti veze između kompanija su neodržive da bi se vertikalno mogel razvijati, sigurno je problem veza tih međusobnih jamstava, i ona ne mogu biti podloga za postizanje nagodbe.
Je li sada jasno tko je pokupovao obveznice i tko drži vlasnička jamstva?
Znamo da su svi udjeli pod nekom vrstom zaloga, kompanija je izuzetno prezadužena. Sigurno da ti udjeli ili dionice ne vrijede ništa jer su založeni za kredite, oni koji su kreditodavci oni su vlasnici. Pravi vlasnici su oni koji su vlasnici duga – banke, roll up kreditori i veliki vjerovnici.
Kako gledate nakon objave mail prepiske na cijeli proces izrade lex Agrokora?
Stručnjaci za insolvencijsko pravo su od samog početka govorili da ima praznih točaka koje su sporne i koje će proizvesti brojne pravne dileme i kasnije sukobe na sudovimai procese koji mogu trajati desetljećima. To je dio političke ekonomije, koncept koji zadire u ekonomiju tako – nema zapravo presedana osim čuvenog Parmalata, ali on je drugi kontekst, imamo jedan slučaj u Njemačkoj gdje je Vlada intervenirala da bi spasila radna mjesta, ali nisu preuzimali političku odgovornost, niti su intervenirali u kompaniji fiskalnim instrumentima, nekoliko slučajeva je, premda ne tako velikih, bilo i u Francuskoj. Ovo je velik slučaj, bez presedana je u Europi taj koncept da Vlada preuzima direktnu odgovornost stavljajući svoje ljude. U Jugoslaviji su ljude stavljali da upravljaju kompanijama pod agendom čuvanja radnih mjesta i to se sada prenosi u tržišnu ekonomiju, kolektivna memorija iz socijalističkog razdoblja – postavili bi svoje ljude u prinudnoj upravi – mngoga su poduzeća spašena, mnoga nisu – Benkovac, Glinica … Potrebno je strukturiranje maloprodaje u Agrokoru, ne može se sačuvati ovakav broj dućana.
Kakve će posljedice ostaviti prepiska autora lexa?
Nedostatak vremena ne može biti izlika, takav se zahvat nije mogao raditi tako – to nije dostojno razine Vladine intervencije. Vlada je trebala pozvati nekoliko velikih tvrtki koje se time bave u svijetu, nije se smjelo raditi u tako uskom krugu. Imat će višestruke posljedicena proces institucionalizacije hrvatske ekonomije, niti jedan ozbiljan globalni investitor ne može uložiti novac u zemlju u kojoj postoje određena doza političkog voluntarizma i nedostatak institucija. Ovakav način rješavanja problema ad hoc umjesto stvaranja okružja za investiranje nije dobar.
Savjetnički iznosi – vidimo tek sada kakvi su?
Manjak transparentnosti je ključan moment u cijeloj ovoj priči, to je jednostavno otvoren prostor za političku manipulaciju, moguće je stvoriti niz hipoteza, naknade su bile pretjerane i otvorio se prostor da se radilo o manipulaciji, pokušaju udruživanja, a kad vidimo rezultat da se oko restrukturiranja ništa nije dogodilo time je napravljena medvjeđa usluga i sektoru konzultantskih usluga.
Što je sada izgledno oko nagodbe?
Da će se ipak postići jer su veliki akteri svjesni da je nagodba bolja od likvidacijskog procesa, Agrokor uz adekvatno restrukturiranje ima perspektivu.
Ima li vremena s obzirom na zakonske rokove?
To jest sporno, no parlament može promijeniti rokove, ali rekao bih da je izgubljeno jako puno vremena, bavili smo se nečim efemernim i perifernim, banke su se tek nedavno vratile za stol – kad gledamo tako, možemo reći da neće biti vremena za kvalitetnu nagodbu, koja bi omogućila nastavak poslovanja. Vjerojatnije je da će biti produženi rokovi, ali što znače mjesec, dva, vidim potrebu za novom godinom dana. Vjerovnicima treba što prije predati, rizik je za političare velik, premijer je preuzeo velik rizik, to vezivanje političara za Agrokor je od početka bilo rizično, to je potpuno pogrešno, ne znam tko ga je tako savjetovao, ali to je pogrešno – sada on mora naći zamjenu za Dalić ili osobno preuzeti proces, no bit će to svakako težak posao.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
