Ako Ministarstvo državne imovine u sljedeće tri, četiri godine ostvari 10 posto mogućeg, utjecaj na prihode u državnom proračunu računat će se u milijardama, istaknuo je u četvrtak u Saboru ministar državne imovine Goran Marić predstavljajući Zakon o upravljanju državnom imovinom.

Zakon o upravljanju državnom imovinom usmjeren je na zaštitu i aktivaciju državne imovine, a njegova primjena, ističe G. Marić, utjecat će na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Zakon je novi zakonski okvir za aktivaciju zapuštene imovine, on je alat za poticanje gospodarske aktivnosti, on je alat za demografski impuls, on će dati krila kapitalu, on će potaknuti poduzetnički duh i moral i on će utjecati na rast poduzetničkog optimizma”, rekao je.

Posebno veliki potencijal G. Marić vidi u kampovima ilustrirajući to primjerom kampa iz Uvale Slana Selce od 100 tisuća kvadrata koji je iznajmljen na 4 mjeseca za 2 milijuna i 200 tisuća kuna. “Kada bi se ta cijena primijenila na sve kampove u Hrvatskoj onda bi prihod bio 330 milijuna kuna, a ne 23 milijuna kuna koliko je sada. Četrnaest puta je postignuta veća cijena na tom jednom kampu čiju cijenu ugovorilo Ministarstvo državne imovine za 4 mjeseca nego na svim drugim kampovima u Hrvatskoj”, rekao je.

Kao jednu od važnijih promjena u odnosu na prvo čitanje ministar je izdvojio i to da će ministarstvo upravljati i planinarskim domovinama.

“Ovo nije zakon kriptiranih namjera, nije stranački zakon, nije zakon interesnih grupacija ni bratstva, ni kartela. Ovo je zakon koji je uvažio duh naroda, koji je imovinu stvarao”, poručio je Marić.

Uz neke primjedbe Zakon o upravljanju državnom imovinom podržali su i vladajući i oporba.

Zamjerke Tulija Demetlike (Klub IDS-a, PGS-a i RI-a) išle su u smjeru nedovoljne decentralizacije u upravljanju neiskorištenom imovinom. “Potrebno je da se imovina daje na upravljanje i raspolaganje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se ta imovina nalazi odnosno provede decentralizaciju imovine u vlasništvu države što ovaj konačni prijedlog zakona nije osigurao”, kazao je.

Ante Pranić (Most) rješenje imovinsko pravnih odnosa između Hrvatske i jedinice lokalne samouprave vidi u darovanju građevinskog zemljišta gradovima i općinama koje bi onda mogle njima raspolagati u skladu s prostornim planovima.

Na potrebu vođenja evidencije državne imovine upozorila je Anka Mrak Taritaš (Glas) jer, kako kaže, da bi mogli nečime upravljati prvo morate znati što imate.

Branko Bačić (HDZ) istaknuo je da je aktivacija državne imovine preduvjet gospodarskog razvoja države, istaknuvšu da kada se govori o neaktiviranoj državnoj imovini riječ je o 330 bivših vojarni, 3470 građevinskih zemljišta, 3860 poslovnih prostora, 80 kampova, više tisuća stanova i garaža.

Boris Lalovac (SDP) kazao je kako u zakonu ima dosta pozitivnih stvari, posebno izdvojivši prijedlog da se nekretnine u vlasništvu Hrvatske koje su bile u naravi škola, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, prebace na jedinice lokalne samouprave.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.