Neobična inicijativa bivšeg državnog tajnika za energetiku

Vijesti 04. lip 201808:49 > 08:55
Ilustracija

Besplatna sunčeva energija u našoj ukupnoj potrošnji energije sudjeluje sa svega 0,3 posto, a mogla bi nas i ljeti hladiti, i zimi grijati.

Više od 60 posto hrvatskih kućanstava danas na energiju troši preko deset posto svog budžeta, a deset posto kućanstava zimi se ne može adekvatno zagrijati jer za to nema novaca, odnosno energetski je siromašno, piše Novi list.

Primorsko-goranska županija, primjerice, broji više od tisuću i pol kućanstava koja sebi ne mogu platiti grijanje, zbog čega im je Županija samo u 2016. godini isplatila gotovo milijun i pol kuna pomoći za nabavu drva za ogrjev.

“I umjesto da građanima, posebno siromašnijima, država omogući da “love” besplatnu sunčevu energiju, u Hrvatskoj se godišnje troši 200 milijuna kuna na vaučere za struju socijalno ugroženima, 200 kuna po kućanstvu, i na županijska davanja za ogrjevno drvo. Novac za vaučere sakuplja se s računa svih potrošača električne energije, koji općenito za poticanje obnovljivih izvora godišnje daju milijardu i pol kuna, no od toga nemaju baš ništa.

Tim se novcem potiče proizvodnja energije iz vjetrolektrana i drugih velikih proizvođača, od kojih krajnji potrošači nemaju ništa”, upozorava Ante Čikotić, nekadašnji državni tajnik za energetiku, “Mostovac” koji je s Matom Rebićem, nekadašnjim pomoćnikom ministra energetike, napisao prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije.

Klub zastupnika Mosta zakon je poslao u saborsku proceduru te čeka hoće li, i kad biti uvršten na raspravu

Zamisao je da se, za početak 200 milijuna kuna, usmjeri na postavljanje fotonaponskih ćelija na krovove energetski siromašnih kućanstava i tako im se omogući dugoročno potpuno besplatna energija. Investicija se, kaže Čikotić, isplati već kroz šest do osam godina, ovisno o podneblju, a onda narednih 25 do 30 godina kućanstvima daje potpuno besplatnu energiju.

“Ilustrativno, umjesto skupe ribe, kućanstvima treba dati mrežu kojom će tu ribu sami besplatno loviti”, ističe Čikotić, dodajući kako je sramotno da Maribor, sa svojom klimom, ima više ugrađenih mikrosolara nego čitava Hrvatska, u kojoj je svega 115 solara na krovovima kuća fizičkih osoba. Kod nas bi, kaže, mikrosolari čak i u Gorskom kotaru proizvodili više energije nego oni u Njemačkoj ili Austriji, u kojima su uobičajeni.

“Kad bi taj, i novac namijenjen vaučerima za struju bio usmjeren u postavljanje mikrosolara, godišnje bi ih moglo biti postavljeno na 8.000 do 10.000 kućanstava, što znači da bi kroz tri godine riješeno bilo kompletno energetsko siromaštvo u Hrvatskoj”, Čikotićeva je računica. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.