Ministar uprave Lovro Kuščević najavio je u srijedu da će za iduće lokalne izbore biti uvedeno preferencijalno glasovanje, istaknuvši da HDZ nije protiv preferencijalnog glasovanja već protiv smanjivanja izbornog praga na četiri posto, kako to predlaže inicijativa "Narod odlučuje", što bi dovelo do još veće fragmentiranosti Hrvatskog sabora.
“HDZ-u je stalo da se volja birača na najbolji mogući način preslika u Hrvatski sabor, zato podržavamo preferencijalno glasovanje koje ćemo uvesti i u lokalne izbore”, rekao je Kuščević na okruglom stolu o izbornom sustavu u organizaciji Večernjeg lista.
Smanjivanje izbornog praga bi uvelo nered u Sabor
Kuščević se usprotivio smanjivanju izbornog praga tvrdeći da bi se time u Saboru “uveo nered i bavljenje politikanstvom”. Sustav treba ustabiliti tako da sastav predstavničkog tijela na najbolji način izražava volju birača, ali istodobno omogućava potrebnu političku stabilnost, kazao je.
Ocijenio je da “Narod odlučuje” želi na uštrb desnog biračkog tijela i glasača HDZ-a sebi osigurati političku vidljivost kako bi se, smanjivanjem izbornog praga, “ugurao u Sabor”.
VEZANE VIJESTI
Ministar uprave ističe da je stajalište HDZ-a i Vlade da treba mijenjati izborni zakon jer je i Ustavni sud upozorio na nesrazmjeran broj birača po izbornim jedinicama. No, istaknuo je, ne pristaju na promjenu izbornog zakona na referendumu, već konsenzusom u Hrvatskom saboru.
“Ljudi koji nemaju politički legitimitet pokušavaju krojiti drugačiju politiku onim ljudima koji imaju politički legitimitet”, rekao je Kuščević i poručio da će Vlada do kraja mandata ujednačiti broj birača po izbornim jedinicama.
Izborni sustav se može mijenjati referendumom
Mostov saborski zastupnik Robert Podolnjak ocijenio je netočnim Kuščevićev stav da se izborni sustav ne može mijenjati referendumom istaknuvši da se o izbornom sustavu odlučivalo na referendumima u Sloveniji, Irskoj, Italiji i Velikoj Britaniji, a na Novom Zelandu čak dvaput.
Smatra da su zastupnici u sukobu interesa kada umjesto birača odlučuju o tome pod kojim uvjetima, kojim izbornim sustavom i kako će građani birati zastupnike, a “Narod odlučuje” omogućava građanima da se izjasne kako žele birati svoje zastupnike na parlamentarnim izborima.
Podolnjak tvrdi kako se u vezi broja i ovlasti zastupnika nacionalnih manjina ne radi samo o pravu nacionalnih manjina, već se mora u obzir uzeti i načelo jednakosti birača i jednake glasačke moći, što sadašnji izborni sustav krši.
“Danas imate situaciju da sa 1000 ili 1500 glasova zastupnici nacionalnih manjina imaju potpuno ista prava i jednako vrijedan mandat u Hrvatskom saboru kao i zastupnici koji su birani u općim izbornim jedinicama s prosječno oko 13.000 glasova”, kazao je.
U Hrvatskoj je zapušteno izborno zakonodavstvo, ocijenio je predstavnik građanske inicijative “Narod odlučuje” Dominik Knezović ustvrdivši kako je političkim elitama u interesu da se ono ne mijenja.
Prava nacionalnih manjina nisu temeljna prava
Odbacio je tvrdnje predstavnika nacionalnih manjina da je drugo pitanje (o broju i ovlastima zastupnika nacionalnih manjina) bilo mamac građanima da potpišu referendumsku inicijativu.
Ne stoji tvrdnja da se na referendumu ne može odlučivati o pravima i slobodama, tvrdi ustavno-pravni stručnjak Mato Palić. Na referendumu se ne bi moglo odlučivati o temeljnim pravima i slobodama, kao što su pravo na život, pravo na slobodu i sl., ali prava nacionalnih manjina nisu temeljna prava.
Vezano uz referendumsku inicijativu da zastupnici nacionalnih manjina u Saboru ne bi mogli sudjelovati u formiranju Vlade niti izglasavanju državnog proračuna, Palić smatra da se radi o minimalnom ograničenju.
SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk smatra da prije upućivanja referendumskih pitanja na ocjenu ustavnosti saborski zastupnici trebaju obrazložiti zašto smatraju ta pitanja neustavnim. Također, Vlada treba utvrditi je li prikupljen dovoljan broj potpisa.
Kaže da će zbog toga Ministarstvu uprave trebati više sredstava, jer će morati provjeriti više od milijun potpisa za sve tri referendumske inicijative, a zbog procedure potpisi neće u Ministarstvo uprave doći prije 25. srpnja.
Bauk ocjenjuje da sadašnji izborni zakon ne treba promjenu, već popravke, i ne slaže se sa smanjivanjem izbornog praga niti broja saborskih zastupnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
