Ovaj tjedan prijeloman je za rasplet slučaja Uljanik. Upravi pulske grupacije ostaje tek nekoliko dana da pronađe najmanje 50 milijuna kuna za neisplaćene plaće kako zbog najavljenog štrajka ne bi potpuno stala proizvodnja u njezina dva brodogradilišta koja je zbog nelikvidnosti ionako smanjena. Iako je račun 3. maja deblokiran još se ništa ne zna.
Da nevolja nikad ne stiže sama potvrđuje i slučaj Brodotrogira. Nakon Uljanika i tamo je upitna plaća. Pola je kolovoza a još je nema. No čeka se svaki tren, poručuju iz Uprave brodogradilišta.
VEZANE VIJESTI
“Uprava radi stvarno na tome da nađe rješenje, nedavno smo isporuičili arktički tanker i na vrijeme nisu plaćene obveze prema Brodotrogiru. Imamo informaciju da će se riješiti kroz koji dan, treba napomenuti da mi zadnje tri godine ne dobivamo nikakve subvencije, koliko zaradimo zaradimo”, kaže Ivana Mitar iz Odnosa s javnošću Brodotrogira.
S druge strane, novac je obilato upucavan u Uljanik, a premijer se time i hvali.
“Vlada je dala jamstva Uljaniku u siječnju, 96 milijuna eura, bilo bi dobro da to osvijeste oni koji kritiziraju, da nije bilo tih jamstava, pitanje kako bi funkcionirao taj Uljanik prethodnih sedam osam mjeseci”, kaže premijer Andrej Plenković.
Za dio analatičara upravo je to problem.
“Sve što je tržišno neuspješno treba propasti. Zašto je Andrej Plenković dao moju i vašu kunu, i ne samo naše koji smo relativnop uspješni nego i onih blagajnica iz Konzuma”, komentira za N1 Darko Sučević stručnjak za krizni menadžment.
A Konzum se već naveliko spominje kao usporedba u ova dva slučaja.
“Pošaljite Peruška ili nekog takvog, ali ne, to je nemoguće, jer je brodogradnja već desetljećima u državnim rukama i desetljećima generira gubitke”, dodaje Sučević.
Nije poslan povjerenik još uvijek, ali u Uljaniku su već ministri.
“Dok mi ovdje pričamo ministri Horvat i Marić razgovaraju zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, gledaju kako se može prevladati ova kriza s likvidnošću”, kaže premijer.
Zakon poput “lex Agrokora” ne može se ovdje primijeniti, veličina poduzeća ne dozvoljava. No barem u Hrvatskoj nikad nije bio problem donijeti neki novi zakon.
“Postoje drugi zakonski načini kako se baviti ovom temom, mi ćemo učinit sve da sačuvamo brodogradnju”, kaže premijer Plenković.
I politička konkurencija se ovdje zalaže za intervenciju države.
“Jer lex agrokorima i lex škverovima se razvlašćuje uprava i da preuzme odgovornost, zato sam tada i predložio da se formira krizni stožer”, kaže Zlatko Komadina.
I čime će ovo na kraju završiti, gledano iz neutralnog kuta?
“Stečajem, mislim ne na kraju, to je trebalo biti napočetku.”
Ili to ili nova legislativa, već se, čuli smo, spominje neki novi lex škver, to je u hrvatskom gospodarstvu uvijek gotovo jedina dvojba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
