Od siječnja 2016. godine u Hrvatskoj je pokrenuto 1.218 postupaka osobnih stečajeva pred savjetovalištima Financijske agencije (Fina), a više od dvije trećine njih, ili 71,8 posto, završilo je neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju Finini podaci.

Prema Fininom pregledu zbirnih podataka od 1. siječnja 2016. godine, od kada se primjenjuje Zakon o stečaju potrošača, do 20. kolovoza ove godine pokretanje izvansudskog postupka zatražilo je 1.215 građana i tri obrtnika, odnosno osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a njihova ukupna dugovanja iznose 891,56 milijuna kuna. 

Osobe koje su zatražile pokretanje postupka imaju ukupno 7.397 vjerovnika. 

Najviše postupaka, više od polovice, pokrenuto je pred savjetovalištem u Zagrebu, koji sa 665 predmeta u ukupnom broju ima udio 54,6 posto, a slijede Osijek s 97 predmeta, Pula 81, Split 57, te Rijeka, u kojoj su stečaj zatražile 52 osobe, pokazuju najnoviji podaci Fine.

Na Zagreb se odnosi i najveći dio prijavljenih nepodmirenih obveza, 428,9 milijuna kuna ili 48,1 posto ukupnih prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza u svim postupcima. 

Po iznosu prijavljenih dugovanja slijedi Split, u kojem je prijavljeno 114,9 milijuna kuna ili oko 12,9 posto svih prijavljenih nepodmirenih obveza. 

Iznos dugovanja u postupcima pokrenutima u savjetovalištu u Osijeku je 62,7 milijuna kuna, a slijedi savjetovalište u Zlataru u kojem je u 23 postupka prijavljeno oko 47,5 milijuna kuna dugovanja, pokazuju podaci Fine. 

U Zagrebu je izdano i najviše potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma – 417 od ukupno 875 u svim savjetovalištima.

Zakon o stečaju potrošača, kojim je omogućen osobni bankrot, stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković krajem srpnja predstavio je prvu radnu verziju novog ovršnog zakona kojim bi se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ponovno vratile u nadležnost sudova, a javni bilježnici bi u postupku sudjelovali tek kao sudski povjerenici.

Novine koje je u nacrtu predvidjela radna skupina trebale bi uvesti i veću zaštitu dužnika, sniziti troškove ovršnog postupka, ukinuti mogućnost fiducijalnog upisa vlasništva na nekretnini dužnika, poboljšati elektronsku komunikaciju, povećati sigurnost dostave, proširiti krug izuzetih iz ovrhe, uvesti obvezu obavještavanja dužnika o pokretanju ovrhe te zabraniti deložacije u zimskim mjesecima.

Očekuje da će rad za novom zakonu biti gotovo do kraja godine nakon čega slijedi vladina i saborska procedura.

Po ministrovim riječima najniža cijena ovršnog postupak trebala bi biti 300 kuna, umjesto sada maksimalne od preko 1.800 kuna. Ustvrdio je i da sudovi imaju dosta kapaciteta za dodatne poslove te da se bilježnici u radnoj skupini nisu bunili na smanjenje ovlasti.