Ekonomski analitičar Damir Novotny u Novom danu komentirao je probleme u pulskom brodogradilištu Uljanik te iskaz USKOK-u bivše ministrice gospodarstva i bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić, kao i iskaze Ante Ramljaka i Zorana Besaka, a koje je objavila N1 televizija.
Treći je dan štrajka u organizaciji štrajkaškog odbora i sindikata Uljanika. Štrajk će trajati do ispunjenja zahtjeva o isplati plaće. Kada je riječ o brodogradnji, od 1992. do 2015. u brodogradnju je utrošeno 30 milijardi kuna, a problemi su i dalje mnogobrojni.
“Brodogradnja je nekad bila velika djelatnost, moderna, 80-ih u Hrvatskoj izrazito jaka no 80-e su davno prošle. Brodogradnje se u Europi transformirala, poznata su poljska, talijanska, francuska brodogradilišta. Ona su se transformirala u nešto drugo, a građenje velikih, jednostavnih brodova poput tankera se preselilo u azijske zemlje jer imaju u blizini čelik i jeftinu radnu snagu. Hrvatska nema ni čelik ni jeftinu radna snagu. Najveći brod koji je Uljanik u posljednje vrijeme napravio imao je 20.000 tona nosivosti, danas i Europi potražnje za takve brodove više nema. A Uljanik i sva naša brodogradilišta su se navikli raditi takve brodove, gdje se glavna vrijednost stvarala na teškim fizičkim poslovima. Danas vrijednost broda ne donose teški fizički poslovi. U emocijama radnika sada su isplivale muke njihovog teškog fizičkog rada. Nažalost, taj rad ne može donijeti nove vrijednosti da bi isplatili sve plaće.
VEZANE VIJESTI
Uljanik nema kapital. On je davno potrošio kapital, živio na infuziji državnih subvencija. Danas je nezamislivo da kompanija poput Uljanika nema kapital, to je jednostavno neodrživo. Nisu se transformirali u moderno brodogradilište kao druga u Europi. Emocije radnika izašle su van, ali vijesti su za njih nažalost loše. Ne može se opstati na tržištu, moraju se provesti velike promjene. Isto treba reći da su radnici dioničari, oni su isto odgovorni za pad vrijednosti toga društva. oni su isplaćivali plaće. Isplaćivale su se plaće, a da one nisu bile zarađene.”
Situacija je vrlo neizvjesna. Vlada ne može dalje ulagati novac, čeka se odluka Europske komisije. Strateški partner je već dao novac, neće se dalje obvezati. Čeka se Bruxelles?
“Nije tema Bruxelles niti je on važan. Pitanje je opstanka, radi se o oko četiri tisuće radnih mjesta koja su se umjetno održala. Veliki dio tih radnih mjesta ne može opstati na svjetskom tržištu. Sve vlade upumpavale su u tu industriju novac poreznih obveznika. Trebamo li vi i ja subvencionirati radna mjesta koja ne mogu opstati samo zato jer se vrši pritisak na vladu? Nije pitanje Bruxellesa, nego zdravog razuma. 30 milijardi se ubacilo, a ništa nije nastalo.”
Imamo državna jamstva koja direktno utječu na proračun i mogla bi sjesti na naplatu. Što je najgore što bi se moglo dogoditi?
“Neće ta sva jamstva odjednom biti naplaćena. Naime, ako govorimo o odgvornosti uprave ova može snositi dio, ali nije samo ona odgovorna, odgovorne su i sve prije, odgovorni su i dioničari, uključujući i radnike koji su mogli smijeniti te upravo, ako one nisu radile dobro. Sve uprave ugovarale su brodove ispod njeihove realne cijene i stvarali su se gubici koji su sad ogromni, nekoliko stotina milijuna eura koje bi sad netko trebao uložiti. To nitko neće preuzeti na sebe i zato se traži najmanje loše rješenje. Postoje perspektive, ne brodovi, nego drugi metaloprerađivački proizvodi. Brojna brodogradilišta u Europi su se tako transformirala pa sada rade vjetroelektrane, naftne platforme, a ne brodove. Restrukturiranje je nužno i jedino rješenje. Treba pronaći poslove koji će u budućnosti biti profitabilni. Rješenje je smanjiti troškove, uključujući i broj radnih mjesta.”
Dva mjeseca su prošla od kada je DORH odbacio prijave u “aferi Hotmail”. N1 televizija u četvrtak je eskluzivno objavila iskaz USKOK-u bivše ministrice gospodarstva i bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić, kao i iskaze Ante Ramljaka i Zorana Besaka, a koje je objavila N1 televizija. Ispostavilo se da je premijer Plenković cijelo vrijeme bio uključen u komunikaciju. Vladajući tvrde kako je sve transparentno, da se učinilo sve da se spasi hrvatsko gospodarstvo.
“To je usporedivio s Trumpovim situacijama s porno glumicama. Prvo jesam li ih isplatio, a drugo jesam li ih isplatio s novcem kojim nisam smio. Sporno mi je ekonomsko upravljanje. Vlada nema ozbiljan ekonomski savjetnički tim, vrlo loše markoekonomski upravlja. Nije to nažalost obilježje samo ove Vlade, to je obilježje i prijašnjih Vlada. Ovakav način upravljanja nas vodi od slučaja do slučaja. Agrokor, Uljanik, sutra će biti neko drugo poduzeće. Institucije, nažalost, u ovom slučaju nisu bile dovoljno aktivne.”
Tu je i pitanje SOA-e. Martina Dalić je navodno tražila da ravnatelj tajne službe provjeri neke ljude kada se tražila radna skupina za Agrokor.
“To je neobična situacija. Mi moramo stvoriti uvjete da se komapnije same snalaze pa i da plaćaju svoje pogreške. Vlada nema što tražiti niti vladine agencije, osim da se radi o nacionalnim interesima koje bi trebale te agencije štititi. Agrokor je veliko poduzeće, ali ne baš toliko veliko da bi naštetilo ekonomiji, hrvatskoj ekonomiji više štete loši potezi Vlade. Agrokor će u ovom ili onom obliku opstati, a i tržište će odrediti. Ako tržište ne prepozna proizvode nekog poduzeća, nijedna vlada ih ne može spasiti. Sve su to poduzeća u kojima je Vlada nalazila potrebu intervenirita, a te su intervencije završavale čitavim nizom nestransparnetnosti, zbunjenosti, a ishod je upitan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
