Izgaranje na poslu: Problem o kojem se u Hrvatskoj šuti

Vijesti 23. ruj 201811:14 > 11:19
Shutterstock

Radnici koji su doživjeli izgaranje na poslu mogu osjećati umor, razdražljivost, da su im baterije prazne, mogu imati problema s nesanicom, usklađivanjem obiteljskog i profesionalnog života, a u težim slučajevima suočavaju se s depresijom.

Ne znamo koliko je radnika u Hrvatskoj doživjelo sindrom “burnout” ili izgaranje na poslu jer, kako navodi Eurofound, u Hrvatskoj nema odgovora politike na to pitanje i rasprava o tome. Dok se u EU izgaranjem na poslu bave znanstvenici, političari i vlade jer je to ozbiljan problem za društvo, kod nas se tu i tamo spomene stres na poslu, ali to čine radnici i sindikati te poneki menadžer.

Italija u profesionalne bolesti, navodi Eurofound, ubraja i tzv. sindrom burnout, u Nizozemskoj je izgaranje na poslu prepoznato kao bolest povezana s radom, a Švedska također za radnike ima dijagnozu sindrom umora. U Belgiji su najavljene zakonske izmjene koje prepoznaju izgaranje na poslu kao bolest povezanu s radom.

Izgaranje na poslu prouzročeno je teškim radnim opterećenjem, dugim radnim vremenom, prekovremenim radom, nepravdama na poslu, napetim odnosima i sukobima i dovodi do niza posljedica, od lakih do teških, poput anksioznosti i depresije, zbog čega je u uređenim zemljama u fokusu znanstvenika, liječnika i političara.

Kod nas se ne govori o izgaranju na poslu, rekao je Večernjem listu predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, jer su radnici politici važni samo kao glasači i da ne prosvjeduju na cesti, a poslodavcima ako mogu pridonijeti zaradi i ako ih mogu iskoristiti. Izgaranju na poslu su, kaže, osobito izloženi radnici koji rade na određeno, a po radu na određeno Hrvatska u EU-u ima vrtoglavi rast.

“Nema ravnoteže između radnog i privatnog života jer se čovjeka gleda samo kroz posao, a čovjek ima cijeli niz dimenzija koje ga čine čovjekom i privatnu sferu. Ljude se poziva s godišnjeg odmora, očekuje se da budu na raspolaganju poslodavcu na mobitelu ili internetu i nakon radnog vremena. Radnici s obiteljskim obvezama sporije napreduju ili ne napreduju i sve to dovodi do obolijevanja ljudi od kroničnih bolesti ili odlaze na posao i vraćaju se s njega s grčem u želucu”, govori Sever.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.