Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je, između ostalog, da je bitno da škola bude autonomna, ali i da na najbolji način brine o potrebama svojih učenika i učitelja.
VEZANE VIJESTI
“Što se tiče same eksperimentalne provedbe “Škole za život”, zadovoljna sam iako moramo znati da je najvažnije da imamo učitelje koji su osnaženi i koji znaju što treba i kako treba promjene uvesti u razred. Ministarstvo je na početku imalo problema s nekim nakladnicima pa je nekolicina udžbenika kasnila nekoliko dana”, kazala je.
“Nakon prvih tjedan dana udžbenici su praktički bili u školama, tako da to više nije bio problem. Što se tableta tiče, jedan dobavljač se ispričao zbog različitih neprilika, ali krenula je isporuka prošli tjedan”, rekla je ministrica u razgovoru za HRT.
“Kroz dualno strukovno obrazovanje – lakše do tržišta rada”
Od ove jeseni provodi se pilot-projekt tzv. dualnog strukovnog obrazovanja gdje se učenici znatno više pripremaju za tržište rada, a u sklopu toga su od općih predmeta ostali hrvatski i strani jezik, matematika i informatika, a kao izborni vjeronauk ili etika. Dakle, nema povijesti, geografije i biologije, što je ovih dana izazvalo kritike dijela javnosti. Ministrica je izjavila da interese učenika stavlja na prvo mjesto: “Učenici koji su ušli u zanimanje kao što su staklar, keramičar, stolar, dimnjačar imaju određena očekivanja da onda kada završe şvoje obrazovanje, mogu na tržište rada. Mi isto očekujemo da dobijemo i kvalitetnog keramičara i dobrog staklara ili prodavača”.
“Ovo o čemu je riječ odnosi se samo na nekoliko zanimanja i to samo na ona za koje su poslodavci iskazali interes da sudjeluju u jednom potpuno novom pristupu koje se zove dualni model obrazovanja. To su zanimanja gdje su učenici ujedno i radnici kod poslodavaca – jedan tjedan radi, a jedan tjedan je u školi. Kada je učenik u školi onda ima relativno malo opće obrazovnih predmeta. No nemojmo zaboraviti da opće obrazovne predmete ima u osnovnoj školi te da i u strukovnom dijelu također postoje elementi opće obrazovnih predmeta koji se odnose i na društveno-humanističko područje”, izjavila je ministrica Divjak.
Na pitanje što će biti s profesorima koji predaju povijest, geografiju i biologiju u spomenutim školama, ministrica je rekla “da je potrebno znati da se ne može satnica prilagođavati profesorima, nego je potrebno odgovarati na potrebe učenika. U tom smislu mi imamo mehanizam zbrinjavanja tehnoloških viškova, ali isto tako očekujemo da se profesori prekvalificiraju kada je to potrebno i da svi učimo cjeloživotno. I ja kao ministrica i kao sveučilišna profesorica nikad ne prestajem učiti”.
Divjak: U visokom obrazovanju tražimo rezultate i podižemo financiranje
Govoreći o pripremama da se omoguće besplatni studij za sve redovite studente, Divjak je rekla da se radi “o europskom pristupu i napuštanju ‘uravnilovke’ u visokom obrazovanju – tražimo rezultate i podižemo financiranje”.
Objašnjavajući kako će se to sve odraziti na studente ministrica je rekla da “studenti koji upisuju prvu godinu imaju besplatni studij kao i do sada. Oni koji su dobri u višim godinama (koji imaju više od 55 ECTS bodova) također ne trebaju plaćati školarinu”.
Ministrica je govorila i o rejtingu sveučilišta: “Sigurna sam da ako se sveučilišta potrude iznutra napraviti bolju organizacijsku strukturu, onda će i naš položaj na svjetskim rang listama biti bolji”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
