Dok tisuće mladih napuštaju Hrvatsku u potrazi za poslom, tri njihove vršnjakinje neumorno pokušavaju zaustaviti taj val koji pustoši sela, otoke i gradove, a, nakon brojnih vrata na koja su pokucale, potporu za svoju inicijativu traže i od zaklade bivšeg američkog predsjednika.

Lara Hamer, Bruna Tomšić i Antonia Obrvan također su bile otišle iz zemlje, no nakon studija u Engleskoj pokrenule su inicijativu za poticanje zapošljavanja mladih u Hrvatskoj.

Njihov projekt, međutim, nije naišao na potporu hrvatskih političara pa su se obratile za pomoć Jean-Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, bivšem američkom predsjedniku Billu Clintonu te fakultetu u engleskom Northamptonu.

“Nakon studija i života vani shvatile smo da je Hrvatska zemlja s puno potencijala. Teško nam je gledati kako ljudi odlaze iz naše zemlje, a njihov potencijal ostaje neiskorišten”, kaže Tomšić koja je u Northamptonu studirala multimedijalno novinarstvo.

Djevojke će ovaj tjedan u Chicagu predstaviti Clintonu svoj projekt MilleniDREAM nadajući se da bi ga njegova zaklada, Clinton Global Initiative, mogla financirati. Među tisućama kandidata iz svijeta pozvane su kako bi predstavile svoju ideju na konferenciji koja se održava od četvrtka do subote.

“Cilj nam je pokrenuti društvene inovacije koje će rezultirati jednostavnijim zapošljavanjem mladih tijekom i nakon studija”, kaže Tomšić. “Namjeravamo osnovati organizaciju preko koje bi uspostavili suradnju fakulteta i kompanija pa bi studenti i prije nego završe fakultet stekli iskustvo koje će moći prezentirati poslodavcima”, dodaje.

MilleniDREAM bio bi otvoren i radnicima, odnosno mladima koji ne studiraju, a žele se dodatno educirati ili pronaći posao. Ondje bi se održavale radionice, razmjenjivalo iskustvo te povezivalo mlade međusobno, ali i s donosiocima odluka te mjestima na kojima bi njihove vještine i svježina došli do izražaja.

“U Engleskoj smo često imali sajmove zaposlenja, ‘networking’ druženja i slično pa je tu puno ljudi steklo kontakte, stažiranja, zaposlenja…”, kaže Hamer nakon što se vratila u Hrvatsku s diplomom politologije. “U Hrvatskoj je problem što fakulteti nemaju proaktivna studentska tijela. S druge strane naš fakultet u Northamptonu poticao je i učio studente da prepoznaju ono što ne valja u društvu pa da to mijenjaju”, napominje.

U Hrvatskoj je lani bilo nezaposleno 27 posto osoba starih između 15 i 24 godine, a mnogi niti studiraju niti rade. Prosjek u Europskoj uniji je 16,8 posto. To potiče mlade na masovno iseljavanje.

 Izostala konkretna potpora hrvatskih institucija i europskih predstavnika 

“Gospodine Juncker, kako Europska komisija namjerava riješiti ovaj gorući problem? Planirate li uvesti nove programe pomoći mladima, možemo li računati na povezivanje fakulteta i poduzeća kako bi mladi mogli ostati i raditi u Hrvatskoj?”, upitala je Tomšić predsjednika Junckera uzevši mikrofon pred stotinama okupljenih tijekom konferencije Europski tjedan regija i gradova u Bruxellesu 8. listopada.

Nije ju zadovoljio njegov odgovor kako “nezaposlenost mladih više nije velika tragedija”, no da je ostala visoka u zemljama europskog juga.

Ovaj tjedan se, stoga, nada konkretnoj financijskoj pomoći fondacije Clinton Global Initiative. Tu je zakladu osnovao 2005. bivši američki predsjednik Clinton kako bi financirala društveno važne projekte mladih u svijetu.

Za dolazak na konferenciju  prijavi se godišnje nekoliko tisuća osoba. Ovaj tjedan će ondje biti njih tisuću odabranih, ali samo sedam će dobiti novac za svoje projekte.

“Dobitnici se biraju prema tome koliko je situacija, koju bi njihov projekt trebao riješiti, kritična. A nezaposlenost mladih je u Hrvatskoj poprilično kritična kao i iseljavanje”, kaže Antonia Obrvan koja je u Engleskoj studirala pravo.

U subotu će biti poznati dobitnici.

Ne dobiju li u Chicagu sredstva njihov projekt mogao bi ostati tek milenijski san, kako njihov projekt nosi ime, ako je suditi po reakcijama hrvatskih političara na njihovu inicijativu. Clintonova fondacija financira put za samo jednu osobu pa su se djevojke bile obratile u Hrvatskoj s molbom za pomoć kako bi sve tri mogle zajednički poduprijeti projekt na toj međunarodnoj sceni.

Slale su e-mailove europskim parlamentarcima, raznim tvrtkama i uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

“Iz ureda predsjednice odgovorili su jako brzo, nakon dva dana, ali negativno. Poslala nam je, međutim, pismo ohrabrenja. Od europskih parlamentaraca odgovorila nam je samo Ruža Tomašić, koja nam je napisala da se slaže sa svime i da mi držimo budućnost u svojim rukama, no da ona nema potreban novac. Biljana Borzan, kojoj smo se obratili više puta, nije niti odgovorila”, rekla je Hamer.

Na kraju je uprava njihovog bivšeg fakulteta u Northamptonu donirala novac za troškove puta.

“Optimistične smo”, ističe Obrvan dodajući kako neće odustati ako ne dobiju novac u Chicagu. Oslonit će se, kaže, na one kojima je doista stalo do budućnosti Hrvatske.

“Nakon konferencije se vraćamo u Hrvatsku otvoriti ured, formiramo grupu volontera s dobrim idejama koji bi radili u početku”, objašnjava Tomšić. “Bit će u početku teško, no nastavit ćemo se prijavljivati, obraćati sponzorima i tvrtkama. Borit ćemo se”, poručuje.