Impresivna vremenska dinamika i rapidne promjene vremena obilježja su onoga što Europu u meteorološkom smislu čeka do kraja mjeseca listopada.

Globalni prognostičarski modeli ECMWF i GFS izrađeni uz pomoć superračunala, a pokazuju dvije suprotne fronte: jednu koja nosi ekstremno visoke, i drugu s ekstremno niskim temperaturama. Dok će hladna donijeti temperature oko 10 stupnjeva Celzija hladnije od prosjeka za ovo doba godine, ona topla donijet će oko 15 stupnjeva toplije temperature od prosjeka, piše Bilten.

Tople i hladne fronte susrest će se do kraja listopada više puta na području zapadne Bosne i Hercegovine te gotovo cijele Hrvatske. Temperaturni kontrasti za to područje bit će izrazito oštri i brzi, posebno u idućih pet dana, piše koordinacija brojnih europskih meteoroloških zavoda okupljena u inicijativu Severe Weather Europe.

Rapidne promjene prognostičarskih modela počinju danas, u srijedu, 24. listopada 2018. a nastavit će se mijenjati iduća dva dana iznad sjevernog Atlantika gdje će jačati veća područja niskog tlaka koji će počevši sa sjevera preksutra doći do istočne Europe. To će omogućiti horizontalno kretanje vrlo hladnih zračnih masa preko baltičke regije skroz do sjevernog Balkana. Na zapadu Europe, istovremeno, nastat će snažni sjeverozapadni vjetrovi između Atlantskog grebena i Europe gdje će ponovno jačati područja niskog tlaka koja će donijeti toplo vrijeme u zapadnu i središnju Europu, dok će topli vjetar Fen pogoditi Alpe i Sjevernu Italiju te dovesti do temperaturnih porasta do gotovo 26 stupnjeva Celzija u Bologni i Bresciji. Fen nastaje nakon što se na prisojnoj strani planina zrak uzdignuo i izgubio vlažnost oborinama, pa se na suprotnoj strani spušta suh i topliji nego što je bio na početku dizanja. Uzrokuje nagli porast temperature i topljenje snijega, a čest je u Alpama.

U četvrtak 25. listopada očekuje se prvi nalet izrazito hladne polarne (Arktičke) fronte diljem istočne Europe, balkanskog poluotoka, Crnog mora, pa skroz do Turske. Istovremeno, toplo vrijeme ostat će iznad zapadne, jugoistočne i središnje Europe. Dakle, dok će u Srbiji npr. temperature otići u debele minuse, u dijelovima Dalmacije vjerojatno će biti moguće kupanje, za one hrabrije.

Petak će donijeti nove promjene. Područja visokog tlaka zraka iznad Sjevernog Atlantika i zapadne Europe prodrijet će u središnju zbog jačanja područja niskog tlaka zraka iznad polarnog kruga te će se pomaknuti prema jugu. Područje niskog tlaka zraka iznad istočne Europe će se raspršiti ali će hladan zrak ostati iznad Turske i jugoistočnog Mediterana.

U subotu već nastupa nova promjena jer nastaju dipolne fronte. Baroklina frontalna zona premješta se iznad cijele središnje Europe. Barokline zone su stanja atmosfere u kojem su plohe jednakog tlaka nagnute prema plohama jednake gustoće zraka, tako da čine presjecišta. Na plohi istoga tlaka nastaju različite temperaturne prilike, što dovodi do toga da se s visinom mijenja i vjetar, a sve je to uvjet za pretvorbu energije u atmosferi, koja dovodi do stvaranja poremećaja, odn. do produbljivanja i popunjavanja područja sniženoga tlaka u atmosferi. Arktički polarni zrak zbog toga će imati slobodan put te će se silovitom brzinom premještati iznad zapadne Europe prema Iberskom poluotoku dok će snažne i tople advekacije (horizontalno prenošenje vlage ili temperature zračnim masama) doputovati preko Mediterana u centralnu Europu i na Balkanski poluotok. To će ponovno dovesti do oštrih temperaturnih kontrasta između istočne i zapadne Europe. Razlike između dva prognostičarska modela spomenuta na početku nastaju ovdje, te američki GFS predviđa agresivnije arktičke prodore s većim temperaturnim kontrastima.

Za nedjelju oba modela predviđaju ekstremne temperaturne kontraste između istočne i zapadne Europe. Iznad zapadne i jugoistočne Europe očekuje se temperatura 10 do 12 stupnjeva hladnija od prosjeka, iznad istočne i središnje Europe očekuje se isto toliko stupnjeva toplija temperatura od prosjeka. Ovakvo će vrijeme stvoriti ciklonu u području između dvije fronte gdje se očekuju intenzivni gromovi, a možda i poplave! Kao što smo rekli na početku, područje između dvije fronte su Hrvatska i zapadna BiH.

Sljedećeg tjedna oscilacije u vremenu neće se promijeniti. Dipolna situacija nastavlja se i dalje, stoga će isto biti i s ekstremnim vremenskim prilikama, posebno iznad Mediterana i zapadnog Balkana, dok će nad istočnom Europom i dalje ostati područja toplih strujanja zraka a polarna hladnoća nadvit će se na jugozapadnom Europom te se probiti skroz do Sjeverne Afrike. Utorak (30. listopada) očekuje se nastanak snažne ciklone iznad sjevernog Mediterana, a natprosječno visoke temperature (12 stupnjeva više od prosjeka) ponovno će zavladati nad istočnom Europom. Polarna zračna fronta pomaknut će se zapadno od frontalne plohe (mjesto dodira dviju zračnih masa različitih toplinskih i drugih svojstava. Frontalne plohe su područja vrlo promjenljivog vremena.) te će se ciklona nastaviti širiti preko zapadnog Mediterana prema Alpama i Italiji dok će istovremeno iznad Alžira ostati hladan polarni zrak.

Jednostavnijim riječima kazano, od danas pa do kraja mjeseca bit će doslovno svega. Radikalno vrijeme i vremenske promjene koje će možda pogoditi Balkan već se događaju u drugim dijelovima Europe pa su u Rimu i na jugu Italije ovoga tjedna već zabilježene brutalne oluje s tučom koja više nalikuje na komade leda i snijega nego na grad, dok su u Španjolskoj brutalni pljuskovi već donijeli poplave. Ovako velike vremenske oscilacije znače velike promjene temperatura unutar jednoga dana. Kako god da se obučete neće biti dovoljno dobro. Na momente će biti prevruće, na momente prehladno, diljem Balkana. Nadajmo se samo da će u slučaju poplava civilne zaštite biti spremnije nego 2015. kao i da ovako velike promjene neće uništiti sve usjeve diljem našeg poluotoka, piše Bilten.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.