Ministarstvo unutarnjih poslova u javno savjetovanje pustilo je nacrt izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim se predlaže znatno jednostavnije, lakše i brže stjecanje hrvatskog državljanstva hrvatskim iseljenicima kao oblik demografske mjere i afirmacije iseljeništva, odnosno lakši povratak u domovinu potomcima hrvatskih iseljenika.
Tako se prijedlogom izmjena zakona ukida generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomcima iseljenika u ravnoj liniji i njihovim bračnim drugovima, što znači da će se državljanstvo moći steći bez obzira na to kada su se ti preci iselili iz Hrvatske, piše Večernji list.
Dodatno je olakšanje što se ista kategorija potomaka, dakle čiji su preci u ravnoj liniji bili hrvatski državljani, oslobađa obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja što je sadašnja obveza za stjecanje državljanstva.
Prijedlogom izmjena zakona precizira se i pojam iseljenika iz Republike Hrvatske tako da se propisuje da se iseljenikom smatra osoba koja se iz Republike Hrvatske iselila prije 8. listopada 1991. godine.
U odnosu na važeći zakon, predložena je izmjena odredbe o redovitom načinu stjecanja hrvatskog državljanstva na način da se ne uvjetuje poslovnom sposobnošću osobe. Ta promjena proizlazi iz činjenice da osobe koje su lišene poslovne sposobnosti imaju glasačko pravo u Republici Hrvatskoj.
U razdoblju od 1. siječnja 1992. do 31. prosinca 2017. godine, u hrvatsko državljanstvo primljene su prirođenjem (prijemom stranaca u hrvatsko državljanstvo) 1.088.662 osobe, od toga su na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu državljanstvo stekle 679.482 osobe dok je 20.489 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo jer su iseljenici i njihovi potomci te bračni drugovi iseljenika. U 2017. godini Ministarstvo uprave evidentiralo je više od 27.000 upisa u maticu rođenih iz inozemstva, a u 2016. godini više od 25.000.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
