Istraživački centar PEW (Pew Research Centar), proveo je istraživanje razlika u stavovima između građana zapadne, srednje i istočne Europe o pitanjima religije, stavova prema manjinama i ključnim socijalnim pitanjima.
Izvještaj o istraživanju u cijelom je svijetu objavljen danas u 15h, a N1 prvi u Hrvatskoj donosi neke od njegovih ključnih dijelova. Cjelokupno istraživanje, te podaci o metodologiji nalaze se na web-stranici http://www.pewresearch.org/.
STAV PREMA MUSLIMANIMA I ŽIDOVIMA
Podjele u stavovima i pogledima na europskom kontitentu u nekim slučajevima mogu biti ekstremne. Na primjer u gotovo svakoj srednjoeuropskoj i istočnoeuropskoj državi, manje od polovica anketiranih kaže kako bi bila spremna prihvatiti Muslimana ili Židova u obitelj, dok u gotovo svakoj zapadnoeuropskoj državi u kojoj je vođeno ispitivanje, više od polovice anketiranih kaže kako bi to učinilo. Statistika za Hrvatsku razlikuje se od prosjeka, od svih ispitanika u Hrvatskoj 57 % njih kaže kako bi u obitelj prihvatilo Muslimana, a 67 % Židova. Najgore na ljestvici su Litva, Bjelorusija, Češka i Armenija u kojoj bi samo sedam posto ispitanika u obitelj prihvatila nekoga muslimanske vjeroispovjesti.
POVEZANOST NACIONALNOG IDENTITETA I RELIGIJE
Pitanje vezivanja nacionalnog identiteta uz religiju, također se razlikuje u zapadnoj i srednjoj i istočnoj Europi iako sve države ne ulaze u taj obrazac. Za većinu država na istoku kontinenta kršćanska vjera smatra se važnim dijelom nacionalnog identiteta. Najveći postotak onih koji smatra da je pripadnost religiji važan dio nacionalnog identiteta je u Armeniji, Gruziji i Srbiji. U Hrvatskoj 58 posto ispitanika smatra kako je religija važan dio nacionalnog identiteta, a 42 posto smatra da to nije jako ili da uopće nije važno.
ISTOSPOLNI BRAKOVI
Što se tiče potpore istospolnim brakovima, također su vidljive razlike između zemalja zapadne i istočne Europe. U Hrvatskoj ih podupire 31 posto ispitanika, a protivi im se 64 posto. U Srbiji se čak 83 posto ispitanika protivi istospolnim brakovima, a u BiH 84 posto. Istospolne brakove najviše u Europi podupiru ispitanici u Švedskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji i Španjolskoj, a najviše im se protive anketirani u Armeniji i Gruziji, gdje istospolne brakove podupire samo tri posto ispitanika.
PITANJE POBAČAJA
Iako je pobačaj u većini država legalan, regionalne razlike su vidljive i po stavovima prema toj temi. Ispitanici u zapadnoeuropskim državama pak gotovo da su ujedinjeni u potpori legalnom pobačaju. Na vrhu ljestvice su Švedska, Danska i Finska, a na dnu Ukrajina, Moldavija i Gruzija. U Hrvatskoj, 60 posto ispitanika izjavilo je kako podupire legalni pobačaj, a 37 posto smatra kako bi pobačaj trebalo zabraniti.
VAŽNOST RELIGIJE
Hrvatska je šesta na ljestvici onih koji kažu kako im je vjera vrlo važna u životu. Četrdeset posto ispitanika u Hrvatskoj kaže kako pohode vjersku službu barem jednom mjesečno. Četrdeset posto njih također kaže kako se moli svaki dan.
ODVOJENOST CRKVE OD DRŽAVE
Europljani diljem kontitenta ujedinjeni su u potpori odvojenosti crkve od države. Više od polovice ispitanika u svim državama kaže kako bi se religija trebala držati odvojenom od vladinih politika. Na vrhu ljestvice je Švedska, treća je Bosna i Hercegovina u kojoj 76% ispitanika smatra da se vjera treba držati dalje od vladinih politika. Hrvatska je na desetom mjestu – 69 % ispitanika smatra kako se religija ne smije miješati u vlast, a 27 % ispitanika smatra kako bi vlada trebala poduprijeti religijske vrijednosti i vjerovanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
