Prvotni plan bio je da u ovoj godini iz sredstava EU fondova povučemo 13,6 milijardi kuna, no kraj 2018. se bliži, a Hrvatska je uzela 2,7 milijarde manje. Resorno ministarstvo kaže - produžili smo natječaje, no razloga za brigu nema. Oporba u tome vidi odraz brojnih problema.

“Projekti nisu pripremljeni, jako su duge procedure, a kroz javnu nabavu, što je dobro, smanjuje se trošak koji nastaje tijekom projekata, ali onda je potrebno ugovarati znatno više sredstava da bi iskoristili sto posto”, kaže Sonja Čikotić iz Mosta.

“Razlozi kreću već od usporenog pripremanja ugovaranja projekata, ali najveći problem jest zapravo u realizaciji tih projekata na terenu”, kaže SDP-ovac Branko Grčić.

Strahuju da će Hrvatska u dvije godine izgubiti milijardu kuna iz fondova, s obzirom na sporost provođenja projekata. Iskorištavanje alokacije sredstava planirano je za proračunsko razdoblje od 2014. do 2020., a od početka do danas ugovoreno je tek njih 55 posto. Ugovoreno, ne i provedeno.

“Nismo pripremili administraciju, danas plaćamo cijenu”

Kritičan je bio i HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević, i sam poduzetnik.

“Nismo spremni ušli u Europsku uniju, nismo pripremili administraciju, projekte, nismo se pripremali za gospodarsku utakmicu koja je danas kada ste punopravna članica puno intenzivnija, jer je protok ljudi puno lakši, sve je to bilo za očekivati. Danas plaćamo cijenu na više razina”, kaže Milošević.

Vladajući se oslanjaju i na pravilo N plus 3, koje znači da Hrvatska ima tri dodatne godine da apsorbira novac nakon godine u kojoj je projekt odobren. Tehnički, novac bismo mogli povući do 2023.

“Nismo podbacili, nego smo ugovorili 50 posto omotnice, koliko je meni poznato i to su činjenice. Razlika je između ugovaranja i izvedbe, vi to najbolje znate. Pa poslušajte me, 50 posto smo ugovorili i mi ćemo do 2020., a imamo i N PLUS 3, kao što znate, iskoristiti svih gotovo 11 milijardi”, kaže HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica.

“Iako imamo rok do 2023. godine, ja očekujem potrudit ćemo se da do 2020. godine ugovorimo, a nadam se i potrošimo sav novac. Tako bismo potpuno spremni dočekali novo financijsko razdoblje”,  komentira ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Bez obzira na konačni ishod, u 2018. cilj nije ispunjen i, ako se projekti ne ubrzaju, zaostatak će se odraziti na iduću godinu.

“U ekonomiji vam je propuštena godina uvijek propuštena godina. Ne možete u 2018. godini nadoknaditi 2015. ili 2016. Knjigovodstveno se to može prikazati da smo to, evo, sad napravili, što nismo napravili 2015. Ali ako smo 2018. radili posao od 2015., onda smo izgubili 2018.”, kaže ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Novac iz fondova Europske unije čeka da ga Republika Hrvatska povuče i iskoristi, ali nedostatak stručnjaka, tromost sustava i loša komunikacija s aplikantima stvaraju kontraproizvod. Ne uspijemo li – dio povučenog novca morat ćemo vratiti.