MUP radi na nacrtu izmjena i dopuna zakona o sigurnosti na cestama. Zakon će biti usmjeren na recidiviste, na one koji grubo i učestalo krše prometne propise. Kažne će biti postrožene.
Automobilistički prvak NikoPulić pak smatra suludim najave o strožem kažnjavanju. “Mislim da nemamo prevenciju i da se tome moramo posvetiti”, rekao je za HTV.
VEZANA VIJEST
Odgovarajući na pitanje što misli o tome da bi vozači mogli biti kažnjeni ako npr. na autocesti prebrzo dođu od jedne do druge naplatne kućice, Pulić je primjetio da je moguće da neto vozi brže od dopuštenog po autocesti, pa stane na odmorište i pričeka koliko je potrebno kako pri izlasku s autoceste ne bi ‘zaradio’ kaznu zbog prebrzog stizanja na cilj.
Predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan, nedavno je, naime, Jutarnjem listu, na pitanje o tome je li točno da će se na naplatnim kućicama snimati svi automobili i mjeriti njihova brzina te da će policija kažnjavati vozače koji, primjerice, od Zagreba do Dugopolja stignu za manje od tri sata?
– Svjesni smo da autoceste omogućuju vozačima ostvarivanje većih brzina od dopuštenih i da se time bitno narušava stupanj sigurnosti prometa. Zato smo odlučili podržati napore MUP-a u kontroli i nadzoru brzina na cestama sukladno Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa s jednim jedinim ciljem: povećanja sigurnosti prometa. Dakle, nije riječ o represivnoj mjeri, nego o spašavanju ljudskog života. To su u različitim stupnjevima već implementirale Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija…
Iskustva Nizozemske, gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno još 2001. na autocesti E19 između Rotterdama i Delfta, ukazuju na učinak smanjenja prekoračenja brzine kretanja vozila ispod 0,5 posto, a broj smrtnih slučajeva smanjio se za više od 50 posto.
Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na našim autocestama povećat će se sigurnost prometa, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, a to će se reflektirati i na način ponašanja vozača na ostalim cestama. Nadzor brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća.
Lokacije koje budu pod nadzorom brzine bit će obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine. Time želimo postići pravodobno upozorenje jer namjera nije u kažnjavanju. Cilj nam je da se svijest o brzini, a ujedno i ovaj projekt, primijeni na sve ceste u Hrvatskoj. Smatram da je najbitnije načelo prometne politike ljudski život, i to mora biti ispred potrebe za mobilnosti.
