Burzovni indeksi na njujorškom Wall Streetu su u drastičnom padu. O tome prijeti li nam nova gospodarska kriza u u 2019. godini, u Novom danu razgovarali smo s ekonomskim analitičarem Damirom Novotnyjem.
Zašto su u posljednjih pet dana tako dramatično pale vrijednosti dionica na američkom tržištu?
“Pale su cijene dionica. Ne možemo govoriti o fudamentalnim promjenama u američkom gospodarstvu. Njemu ide zapravo dobro. Američko gospodarstvo završit će ovu godinu s rastom od tri posto, što je za tako veliku i bogatu ekonomiju izrazito visoka stopa rasta. Nezaposlenost nikad niža, mada ima ozbiljnih kritika da je ta zaposlenost ranjiva jer se radi o velikom broju radnih mjesta na određeno vrijeme. Ekonomiji ide dobro, ali su se indeksi napuhivali, odnosno cijene dionica su rasle iznad njihovih fundamentalnih vrijednosti i bilo je potrebno ovo ispuhivanje i te korekcije da bi se zapravo cijene uravnotežile, da ne bi došlo do tih balona koji prijete naglim padom ekonomske aktivnosti.”
“Moramo znati da se ekonomije kreću u ciklusima, da se gotovo svakih desetak godina događa ta kontrakcija ekonomskih aktivnosti i obično krene s američkog tržišta pa se proširi na sve razvijene zemlje, pa onda manje razvijene kao što je Hrvatska i ne bi čudilo da je to početak novog kriznog razdoblja, kakvih je bilo u posljednjih pedesetak, šezdesetak godina točno 15. Tu su i cijene nekretnina koje su narasle snažno, i u Hrvatskoj i u razvijeneim zemljama.”
Istovremeno imamo pad vrijednosti dionica, a sve niže cijene nafte?
“Imamo povezanost između monetarne politike i cijena svih oblika ulaganja. 2008. je tadašnji predsjednik američke središnje banke odlučio pokrenuti snažno opuštanje monetarne politike i izbacivanje puno primarnog novca koji omogućava likvidnost sustava, i time su zaustavili veliku krizu. Počeo je novi ciklus ekonomskog rasta, ali je ova politika jeftinog novca ostala. Kamatne stope su najniže u povijesti. Američka središnja banka je prije nekoliko dana odlučila povećati te stope da bi obeshrabrila špekulativna ulaganja u buduću potražnju za različitim robama i uslugama, uključujući naftu. S jedne strane imamo pad potrošnje nafte i povećanje potrošnja. SAD više ne uvoze nafte. SAD i Europska unija, kao dvije trećine svjetske ekonomije, smanjuju potrošnju. U Europskoj uniji je veliki trend da se potrošači okreću prema obnovljivim izvorima energije, ne fosilnim. Time spadaju očekivanja da će biti potrebno više nafte u budućnosti.”
Prvi put u povijesti zlato više nije najdragocjenija ruda, paladij je najvrjedniji mineral?
“Zlato ima tradicionalnu ulogu kao rezervno ulaganje. Ta logika zlatnih rezervi je povijest, više nitko ne ulaže u zlato jer nema nikakvu funkcionalnu vrijednost. Sada nam trebaju drugi metali, osobito u kontekstu razvoja električnih automobila. I ti metali će biti važniji od zlata i srebra.”
VEZANA VIJEST
Budućnost europske ekonomije, ima li razloga za zabrinutost u 2019. i 2020. godini?
“Za sada europskoj ekonomiji ide dobro, osim nekoliko izoliranih slučajeva poput Italije koja je prezadužena. Grčka se oporavila, Španjolska, Portugalu ide dobro. Portugal e možda najbolji primjer kako se odgovarajućim reformama otvara jedan potpuno novi ciklus ekonomskog rasta. Mi bismo morali pogledati kako je domaću zadaću odradio Portugal.”
Kakve reforme je Portugal proveo?
“Reforme u Portugalu išle su za tim da se stabiliziraju javne financije i da se ne troši više nego što se porezima može prikupiti. Italija takvu lekciju još nije naučila. Portugal je smanjio javni drug, smanjio porezno opterećenje, otvorio mogućnosti stranim ulaganjima i domaćim investitorima, oslobodio investitore od poreza na 10 godina ako investiraju u portugal, čitav niz mjera, unaprijedio čitavo poslovno okruženje.”
“Mi smo kao ekonomija vrlo slični Portugalu, i zbog ovisnosti o turizmu i zbog drugih okolnosti. I trebali bismo slijediti smjer Portugala – smanjiti javnu potrošnju, otvoriti prostor za ulaganja – upravo ono što je Plenković najavio da će učiniti sljedeće godine. Europska ekonomija je još uvijek jako dobra, međutim vidimo usporavanje rasta u glavnim ekonomijama poput Njemačke i Francuske.”
Uskoro video…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
