Bivši ministar o propaloj nabavi F-16: Kad se radi o novcu, nema partnerstva

Vijesti 10. sij 201920:37 > 20:37
N1

Što sada nakon propalog vojnog posla? Pitanje je i tko je u hrvatskoj politici odgovoran.

O tome je u Dnevniku Nove TV govorio je bivši ministar obrane Jozo Radoš.

Je li nakon svega očekivan ishod da su Izraelci rekli da nam ne mogu prodati avione?

“Logičan je ishod, ali pitanje je – je li do toga trebalo doći.”

Bili ste ministar obrane, tada se nije toliko ulagalo u modernizaciju, ali je li netko u Zagrebu morao znati koja je nulta točka kod Amerikanaca kada je u pitanju vojna industrija – da se ne može kupovati od njih preko druge zemlje i da traže kontrolu nad svojim oružjem?

“Mislim da da, zato što je to dostupno u trgovačkoj praksi SAD-a i vjerojatno u njihovim zakonima, tako da ljudi koji se time bave, gotovo je nevjerojatno da to nisu znali.”

Mogli smo u ovom slučaju koristiti jamstva. Zašto nismo?

“Tada bi se vjerojatno izraelska strana ponašala nešto ozbiljnije, da je u opasnosti da izgubi tri posto ukupnog posla, nekoliko desetaka milijuna dolara. Pretpostavljam da bi se onda i oni drugačije ponašali.”

VEZANE VIJESTI

Onda bi nam na početku već rekli da nam to ne mogu prodati bez suglasnosti Amerike?

“Da.”

Što je zapravo non-paper?

“To je dokument kojim najčešće američka strana, to je praksa njihove diplomacije, žele upozoriti na neke važne stvari, a zbog nekih razloga ne žele da to bude u službenim dokumentima.”

Je li to opasno ili neopasno?

“To su u pravilu upozorenja na neke vrlo važne stvari.”

Znači opasnije je kad dobijete non-paper nego kad vam veleposlanik održi tiskovnu?

“Tako je. Ti papiri koji nisu dokumenti, a vrlo su važni zapravo bi prvo trebali doći do najvažniih ljudi.”

Predsjednica, premijer i ministar kažu da ih nisu čitali?

“To je malo čudno jer su oni bili namjenjeni njima.”

Koja je po Vama sada sudbina zrakoplovstva? Sljedeće godine trebali smo dobiti prvog F-16 Barrack. Po Vašoj procjeni, što će sada biti? Sa Šveđanima i Amerikancima u direktan posao?

“To mi je teško reći. Radi se o postupku koji je dva puta skuplji. Umjesto 500 milijuna imamo milijardu dolara, približno. Imamo i vremensku stisku. Možemo doći u opasnost da kada budemo trebali nadzirati naše nebo, nećemo imati resursa i tada ćemo morati plaćati nadzor neba što će onda biti šteta.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook| Instagram.