Hrvatska je u zadnjih 5 godina iz fondova EU povukla manje od 2 mlrd. eura od ukupno raspoloživih 10,7 mlrd eura. Najviše su povukli poduzetnici i za konkuretnost, dok su područja poput širokopojasnog interneta i obrane od poplava zakazala. U 2019. program konkurentnosti i kohezije će zato izmijeniti i novac prebaciti u područja od većeg interesa.
Super računalo slično ovome na fotografiji trebalo bi stići na nekoliko lokacija u Hrvatskoj – namijenjeno je znanstvenicima i istraživačima – a ‘časti’ EU.
“Sastoji se u osiguranju računalnih i spremišnih kapaciteta koji će biti dati na korištenje znanstvenoj zajednici, a to je preduvijet nužan da biste mogli raditi moderna istraživanja, obrazovanje i sudjelovanje u modernim projektima”, kaže Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca.
Jedan je to od najvećih projekata ugovorenih lani na jednom od ukupno 152 natječaja. Hrvatska je došla na 62 posto ugovorenih projekata. Stvarni pokazatelj je povučeni novac – iako je u 2018. povučeno jednako koliko u prve četiri godine – milijardu eura je duplo manje planiranog.
VEZANE VIJESTI
Ministrica tvrdi – loše smo projicirali, to nije neuobičajeno.
“Mislim da u tom kontekstu nismo dobro projicirali, da tijela nisu dobrio projicirala, nisu to realno napravili. To je jako teško unaprijed procjeniti”, kaže ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
Kada se gleda isplaćeno, od ukupno 10,7 milijardi eura koliko Hrvatska ima na raspolaganju do 2023. stiglo je tek nešto manje od dvije milijarde eura.
“To vam je oko 15 posto samo, to je jako malo, i to znači da u idućih pet godina moramo povući još 85 posto”, komentira SDP-ov saborski zastupnik i ministar Branko Grčić.
Najuspješniji su do sada bili poduzetnici, a država i lokalne jedinice kaskaju. Ministrica Žalac nevoljko je kritizirala kolege odgovorne za vodno gospodarenje, obranu od poplava i širokopojasni internet, ali neki se ne osjaćaju prozvanima.
“Za razliku od većine drugih ministarstava, područje vodnog gospodarstva dakle projekti iz vodnog gospodarstva, ishodovanje dozvola traje godinama”, komentira ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Zbog podbačaja ide se na izmjene operativnog programa konkurentnost i kohezijama novac će biti preusmjeren na druge prioritete. Stručnjaci kažu da se Hrvatska nije uigrala i da je po isplaćenom novcu lošija samo Španjolska.
“Prvo kasno smo krenuli, drugo specifičnosti nekog našeg zakonodavnog okvira, spora implementacija propisa i imovinsko pravni odnosni”, komentira zašto RH zaostaje u povlačenju novca Ana Fresl iz Udruge profesionalaca za EU fondove.
Ministrica opčekuje rast ugovorenih projekata na 85 posto, kako bi do kraja 2020. raspisali natječaje za cijelokupni iznos. Nakon toga kreće rok od još tri godine u kojem se dodijeljeno mora iskoristiti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram
