Grčka podupire ulazak Hrvatske u schengenski prostor i eurozonu

Grčka će uvijek biti na strani Hrvatske, što je dokazala kod njezina pristupanja Europskoj uniji i NATO-u, ali će pokazati i podrškom za ulazak u schengenski prostor i eurozonu, poručio je u utorak u Zagrebu grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos nakon susreta s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Hrvatskoj za članstvo u obje zone treba potpora svih članica EU-a. Rumunjska i Bugarska su zeleno svjetlo za članstvo u schengenu dobile sredinom 2011., no od tada čekaju jednoglasnu odluku Europskog vijeća. Slovenski dužnosnici dali su ranije naslutiti da bi Ljubljana mogla blokirati ulazak Hrvatske u tu asocijaciju zbog neriješenog graničnog spora.

Predsjednica Grabar-Kitarović poručila je kako “Hrvatska ulaže velike napore u zaštiti vanjskih granica EU-a, a kad se pridruži schengenskom prostoru činit će to još učinkovitije te će značajno pridonijeti cjelokupnoj sigurnosti EU-a”.

Dodala je da Zagreb iznimno cijeni ulogu Grčke u upravljanju migrantskom krizom kao prvog čuvara europskih granica.

“Zapadnobalkanska ruta još uvijek je zatvorena, no pozivamo na stalni oprez obzirom na daljnje pritiske migranata na toj ruti”, upozorila je i istaknula da treba raditi na rješavanju temeljnih uzroka migracija.

Eurozona i gospodarska suradnja

Grčki predsjednik nada se da će za priključenje Hrvatske eurozoni biti važna 2020., godina u čijoj će prvoj polovici Hrvatska predsjedati Europskom unijom. Premijer Andrej Plenković nekoliko je puta najavio tu godinu kao godinu uvođenja eura u Hrvatsku, što su zakonski obavezne uvesti sve članice EU-a, izuzev Danske i Velike Britanije.

“Mi smo ovdje kako bismo pomogli vladama naših zemalja koje će o tome odlučivati. Zalažemo se za to da naše države bolje surađuju na ekonomskim i drugim nivoima”, kazao je Pavlopoulos čija je funkcija u Grčkoj ceremonijalne naravi.

Grčka predsjednika bira u parlamentu, a pravnika Pavlopoulousa, konzervativca iz stranke Nova demokracija koji je bio ministar unutarnjih poslova od 2004. do 2009., za tu je funkciju 2015. nominirao čelnik ljevičarske Syrize Aleksis Cipras u vrijeme pregovora s EU-om oko grčkog duga.

Grčki premijer je kandidata s druge strane političkog spektra podržao kako bi osigurao široki konsenzus oko pregovora s Europom.

Govoreći o ekonomskoj suradnji dviju država, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u utorak naglasila kako je ona prilično skromna u području trgovinske razmjene i investicija.

“Investicije su vrlo male. Hrvatske investicije u Grčku su gotovo nepostojeće, a Grčka se nažalost ne nalazi na popisu 40 najvećih investitora u Hrvatskoj”, rekla je predsjednica.

Hrvatska u Grčku najviše izvozi šećer, proizvode od željeza i čelika, tekstilne proizvode, gnojiva i lijekove, dok iz Grčke uvozi agrume, obuću, tekstilne proizvode i proizvode od aluminija.

Mogućnost za daljnju suradnju Grabar-Kitarović vidi u jačanju veza u turizmu, u pomorskom i kopnenom prometu, uspostavi i proširenju direktnih zrakoplovnih linija između hrvatskih i grčkih gradova, te u nizu drugih područja.

Podsjetila je kako je Hrvatska potpisnica memoranduma o razumijevanju s Albanijom i Crnom Gorom o izgradnji jadransko-jonskog plinovoda koji će se potom spojiti s plinovodom koji se trenutno gradi u Grčkoj. Dvoje čelnika podržava i dovršetak jadransko-jonske prometne rute čime bi se povezala dva mora te hrvatske i grčke luke.

Proširenje EU-a

Proeuropski nastrojen Pavlopoulos poručio je kako su Atena i Zagreb “zbog vizije njezinih očeva” dužni podržati daljnje ujedinjenje Europe te zajedno sa Rumunjskom i Bugarskom izgraditi “jugoistočni stup EU-a”.

Istaknuo je kako sve susjedne države moraju ući u EU, jer “što je ona veća to je bolje za nju, ali i za cijeli svijet”, no kako se prvo moraju zadovoljiti preduvjeti poput vladavine prava i preuzimanje europske pravne stečevine.

Dotaknuo se Sjeverne Makedonije, države koja je dobila novo ime nakon što su prošli mjesec grčki i makedonski parlament usvojili povijesni sporazum o novom imenu, čime je završio 27 godina dug spor koji je tu državu kočio na putu prema euroatlantskim integracijama.

“Mi Grci smo tu da joj pomognemo na putu prema NATO-u i EU-u, ali i da ju uvjerimo da bez poštivanja prava i iskorjenjivanja svakog iridentizma ne može napredovati prema tom putu”, rekao je grčki predsjednik i dodao kako se isto odnosi na Albaniju.

Naglasio je kako se EU mora graditi na federalnom principu, te kako je ona Unija naroda, no s planetarnom ulogom koju bi trebale imati i druge sile u svijetu, no to ne čine.

“Nema nijedne druge snage na svijetu koja se može bolje zalagati za mir, humanizam, demokraciju, i pravo”.

“Moramo braniti naše narode, ali i cijelo čovječanstvo u ovom osjetljivom periodu koje prolazimo”, istaknuo je grčki predsjednik o razdoblju uoči europskih izbora na kojima se očekuje rast populističkih stranaka.

“Bude se kosturi prošlosti, moramo poduzeti mjere kako bismo se oduprijeli tim prijetnjama. Europa je izgrađena na ruševinama Drugog svjetskog rata i moramo se boriti da se takvo nešto više nikad ne ponovi”, upozorio je.

Idući susret u listopadu

Pavlopoulos je otkrio kako će idući susret s Grabar-Kitarović imati u listopadu ove godine, nedugo prije predsjedničkih izbora u zemlji, što će biti prilika za nastavak razgovora o mnogim temama.

Hrvatska predsjednica se na konferenciji za medije dotakla i velike povijesne povezanosti dviju zemalja.

“Egejsko i Jadransko more povezuje nas tisućljećima, a tragovi starogrčke kulture vidljivi su u Dalmaciji na nekoliko hrvatskih otoka, uključujući i na sjevernom Jadranu gdje se na Lošinju nalazi jedna od najljepših i najočuvanijih skulptura Apoksiomena”, podsjetila je Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako su i mnogi Hrvati grčkog podrijetla ostavili snažan pečat u Hrvatskoj, spomenuvši dramatičara Dimitrija Demetera, “sina grčkih roditelja i hrvatskog domoljuba koji je u 19. stoljeću imao ključnu ulogu u osnivanju suvremenog Hrvatskog narodnog kazališta”, te Borisa Papandopula, “sina grčkog oca i hrvatske majke koji je najpoznatiji hrvatski skladatelj i dirigent 20. stoljeća”.

Pavlopoulos će u Hrvatskoj boraviti dva dana te će se susresti i s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.