Komunikacijski savjetnik Marko Rakar gostovao je u Novom danu.
Novi podaci Crobarometra pokazuju da je HDZ duplo jači od SDP-a i Živog zida. Je li to pokazatelj rezultata koji se mogu očekivati na izborima?
To su sasvim sigurno rezultati koje možemo očekivati u Lici. Ličko-senjska županija i dalmatinski sklop županija su u biti centar uporišta HDZ-a u Hrvatskoj, i njihovi rezultati su bili neproporcionalno visoki u odnosu na rezultat HDZ-a u ostatku zemlje. Koji god rezultat bio, ne bi ga smjeli natovariti previše u korist HDZ-u. S druge strane, ja ne bih se usudio reći da je HDZ jak, rekao bih da je oporba očajno slaba i u nedostatku oporbene smislene aktivnosti, konstruktivne kritike i nekih imalo konstruktivnih izlaza u javnost čelnika oporbe, HDZ dobiva na svojoj veličini, jer su s druge strane stola.
Kako se objašnjava rezultat da velik dio ljudi vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru, a istodobno podržava HDZ?
Kad se krene malo u politologiju i proučavanje kako ljudi glasaju i što ih tjera na glasanje, brzo ćete doći do zaključka da su ljudi voljni glasati protivno svom interesu, a u skladu sa svojim uvjerenjima. Glasat će za HDZ, iako razumiju da zemlja ide u krivom smjeru. Neovisno o tome što ti koji su na vlasti rade loše, zato što ih percipiramo svojima, zato što mislimo da oni utjelovljuju vrijednosti koje mi zastupamo ili mislimo da zastupamo, glasat ćemo za njih, bez obzira na njihovu učinkovitost i čine li oni to uopće.
Koliko će pokušaj povratka Ive Josipovića ili Mirele Holy pomoći rejtingu SDP-a?
To će biti medijska zabava na nekoliko dana, ali mogu li pomoći vratiti povjerenje u SDP i vratiti mu neku izgubljenu popularnost – nisam siguran. Dapače, mislim da se tu ništa osobito neće dogoditi. Iako je politika visoko personalizirana, pitanje je i vrijednosti koje se zastupaju, mislim da bi svi po redu morali poraditi na tome da vrlo jasno i precizno kažu koje su to točno vrijednosti koje zastupaju i da to počnu i činiti.
Stranka Dalije Orešković bilježi najveći rast. Kolika je realna mogućnost ili doseg njene stranke?
Postoji taj jedan ciklus u poluživotu političara, u trenutku kad oni raspravljaju s javnošću hoće li ući u političku borbu, kad se spekulira o tome hoće li ući u ring, mislim da je Dalija Orešković u ovom trenutku na vrhuncu te krivulje i u času kad bismo svi mi voljeli vidjeti novija lica i imamo iščekivanje, mnogi ljudi koji možda i ne bi glasali za Daliju Orešković u ovom trenutku će reći da bi je voljeli vidjeti, ali kad uđe u politički ring, kad je počnemo percipirati kao političarku kao i svaku drugu, onda će se dobar dio te percipirane podrške rastopiti. Ja ne bih bio uvjeren da je to realna brojka, treba pričekati da vidimo nakon još nekog vremena što će se tu realno dogoditi.
Kako vidite budućnost brodogradilišta? Hoće li stečaj biti opcija za Uljanik?
Mislim da je taj brod već odavno otplovio. Stečajevi imaju smisla na početku, što se prije detektira fatalna situacija, to prije treba aktivirati stečaj, jer se na taj način zaštite svi vjerovnici i radnici. Mi smo ušli u situaciju gdje to traje već više od šest mjeseci. Ja ne vidim tu kvalitetnog rješenja, osobito ne za 3. maj, jer je njegova sudbina fiksirana za Uljanik. Prvo se treba nešto dogoditi Uljaniku da bi 3. maj dobio svoj novac, a sve i da se to dogodi, to i dalje u svojoj biti ne mijenja na stvari, jer brodogradilišta koja ne proizvode nemaju smisla. Ministar Zdravko Marić je prilično u čvrstoj poziciji da u nekom trenu treba stati, mislim da smo do tog trenutka došli i što prije svi akteri to shvate, to će biti bolje za sve te ljude.
Može li Debeljak uložiti 300 milijuna kuna u spas brodogradilišta?
Pravila Europske unije o državnim subvencijama su vrlo jasna, ušli smo u tu zonu i moramo se ponašati prema njima. Danas, da kojim slučajem nismo u Europskoj uniji, budite sigurni da bi se našlo 600 milijuna kuna, a ovako to više neće ići. Što se tiče potencijalnog investitora, njemu ako je doista stalo, nije poanta samo u kupovanju dugova, ako se kupuje tvrtka, kupuje se imovina i potencijal, sve to ima vrijednost, dakle, Debeljak mora kupiti brodogradilište za neku sumu novca. Ako im je doista stalo, ako imaju plan, onda neće biti problem ubaciti 300 milijuna kuna, kad znaju što točno rade. Ako mešetare i pokušavaju izvući neku dodatnu vrijednost iz ove situacije za sebe, to će biti puno neizvjesnije. Teško je vjerovati da Brodosplit ima toliko novca na raspolaganju, treba vidjeti što će reći banke i oni koji ih financiraju.
Kako vidite budućnost Croatia Airlinesa? Treba li uopće Hrvatskoj nacionalni avioprijevoznik ovakav kakav sada postoji i postoje li kompanije na europskom ili svjetskom tržištu koje bi bile spremne ući u restrukturiranje?
Ne postoji restrukturiranje Croatia Airlinesa, to je mit. Croatia Airlines je de facto aviokompanija u bankrotu ili pred bankrotom i treba doći netko tko će istovariti ogromnu količinu novca da bi se to nastavilo dalje. Flota je jako stara, netko to mora platiti i kupiti te avione. Samom kompanijom se upravlja na čudnovate načine i vjerojatno jednog dana, kad se uđe u poslovne knjige, otkrit će se čuda. Ima cijeli niz problema s tom kompanijom i očito joj treba novi menadžment, a dokle god politika bud imenovala članove uprave, neće se ništa dogoditi.
Neki govore o Lufthansi, koja je također suočena s krizom i štrajkovima, mogu li možda i neke bliskoistočne kompanije doći u obzir?
Hrvatska ima poziciju nekog huba, imamo potencijal i niz solidnih malih aerodroma, biti Croatia Airlines u ovom trenutku nešto znači. Mi smo relativno veliko turističko tržište, ovdje će se uvijek letjeti i dolaziti, interesa ima, pitanje je samo kako to iskoristiti, možemo li to učiniti sami. Avionski biznis je jedan beskrajno kapitalno interesantan biznis. Hoće li netko biti voljan investirati u taj potencijal, to treba vidjeti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.