Malo koja zemlja se može pohvaliti uspjehom u PISA istraživanju kao što to može Finska.

“Nakon što smo posjetili tu zemlju mnogo nam je jasnije zašto je to tako”, kažu iz Obrtničke škole u Splitu. 

Jedanaest učenika Obrtničke škole u pratnji dviju nastavnica sudjelovalo je u projektu Unapređenja stručnih kompetencija u Finskoj.

Cilj projekta bio je povećanje stručnih kompetencija u internacionalnom okruženju i različitim kulturama, upoznavanje finskog strukovnog obrazovanja, finske kulture i načina života općenito. Projekt je s nešto više od 30 tisuća eura financirala Europska unija, a u Republici Hrvatskoj provodi ga Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU).

Škola domaćin bila je Omnia iz Espooa. 

Obrazovanje je fokusirano na individualnosti svakog pojedinog učenika, što bi značilo da se svakom učeniku izradi njegov osobni plan koji prepoznaje prethodne stečene kompentencije i znanja. Učenik napreduje svojim vlastitim tempom i odgovoran je za svoj uspjeh. Osim u školi učenici se obrazuju u radnim organizacijama. 

Finci kažu da nema “slijepe ulice” u obrazovanju. Svaka osoba se može ponovo vratiti “u klupe”, a to joj i sustav omogućava. Cijeli finski sustav obrazovanja je besplatan za svih, od vrtića do fakulteta, a to uključuje i osobe koji nemaju finsko državljanstvo. Obrazovanje će platiti jedino oni koji žele imati fakultetsku diplomu istog stupnja iz dva različita područja, a iznos se kreće od 60 do 500 eura.

Finci izdvajaju značajan iznos za obrazovanje (uspoređujući s Hrvatskom) i jako su ponosni na svoje učitelje. Oni uče svoju djecu da budu nezavisni u svom razmišljanju, učenju i istraživanju. Odnosizmeđu učitelja i učenika su prijateljski, a motivacija se temelji češće na poticanju nego na kažnjavanju. Atmosfera u razredima je opuštajuća, a učenici i nastavnici se oslovljavaju s imenima. Jedna od posebnih snaga finskih škola je način na koji škole podržavaju učenike koji se bore s poteškoćama u učenju ili im je potrebna druga vrsta pomoći.

“Prije nego smo otputovali u Finsku bojali smo se da će nas tamo dočekati mrak i velika hladnoća, no iznenadili smo se. Noć zaista padne rano, ali uz jaku osvjetljenost ulica i bijeli snijeg predrasuda koju smo imali ubrzo je promijenjena. Nebo tijekom noći je svijetlo, ako je oblačno, tako da zaista nema mraka kojeg smo očekivali. Hladnoća je nešto na što smo se prilagodili dobrom odjećom i obućom, tako da nakon prvog dana nismo komentirali vremenske (ne)prilike. Javni prijevoz nas je oduševio zato što smo ubrzo shvatili da su nam lako dostupna sva mjesta koja smo željeli posjetiti uz pomoć njihove aplikacije (HSL). Ljudi u javnom prijevozu su tihi i nikad vas neće uključiti u svoj razgovor, ali ako bilo koga zaustavite na ulici i pitate za pomoć u snalaženju rado će vam odgovoriti na engleskom”, ispričale su učenice koje su bile u Finskoj.

“Još jedan segment javnog života nam se svidio, a to su knjižnice koje su besplatne za sve. U knjižnicama, osim što možete posuditi knjige ili surfati na Internetu, možete nešto sašiti ili snimiti pjesmu, isprintati nešto na 3D printeru, urediti video, iznajmiti izolirani prostor za učenje u kojem vas nitko neće ometati i još mnogo toga. Vjerovali ili ne suvenirnice s klasičnim suvenirima jako smo teško pronašli, postoji ih tek nekoliko, a razlog zbog kojeg je to tako shvatili smo malo kasnije. Finci su jako ponosni na svoj dizajn, i ako želite „pravi“ suvenir iz Finske kupit ćete haljinu ili torbu od Marimeka, šalicu ili vazu od Iittale ili Arabije, kućna pomagala Fiskars, nešto za dom od Kauniste i sl. Naravno da za ovakve suvenire treba izdvojiti nešto više novaca, za što mi ovaj put nismo bili spremni. Šesnaest dana je proteklo za čas, a kada smo se vratile u Split pitale smo se jesmo li sanjale da smo bile u Finskoj ili je to bila stvarnost koja je sličila na divan san”, zaključuju. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.