Saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku, Zlatko Hasanbegović, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao aktualnu političku situaciju uoči europskih izbora.
Netko vas je prijavio zbog zastave s početnim bijelim poljem, a policija neće pokrenuti prijavu. Koji je vaš komentar?
VEZANE VIJESTI
Ako je to tako, riječ je o važnoj moralnoj i političkoj pobjedi, no nasuprot tom priopćenju, imamo praksu da se godinama sustavno do današnjega dana po službenoj dužnosti kriminalizira i progoni hrvatska povijesna zastava. O tome možemo čitati u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice. Samo u 2017. pokrenuto je gotovo 40 prekršajnih postupaka po službenoj dužnosti, a poseban paradoks, ista ta pučka pravobraniteljica, u svom posljednjem izvješću, osim da osudi tu pojavu, poziva državu na represiju i sustavno kažnjavanje.
Tu zastavu mnogi povezuju s NDH.
To nije uvriježeno mišljenje… Sjetimo se kraja srpnja 1990. godine, kad je ta zastava po prvom hrvatskom predsjedniku istaknuta ispred Sabora, kad je do prosinca 1990. isticana kao službena hrvatska zastava. Nekoliko dana nakon toga, izbila je Balvan-revolucija, izbila je pobuna, nakon toga i agresija na Republiku Hrvatsku, koja se opravdavala upravo ovim pseudo argumentom, da se u Hrvatskoj budi ustaštvo. Dakle, ti koji to povezuju s NDH imaju svoje ime i prezime, radi se o specifičnom mentalnom sklopu, koji je nažalost nadživio komunističku Jugoslaviju, prožima hrvatsko društvo i stanovite društvene i političke elite, a to je pokušaj kriminalizacije hrvatskog povijesnog znakovlja uz ovu smiješnu argumentaciju.
Po čemu se od ove razlikovala zastava NDH?
Razlikovala se po tome što je imala u lijevom gornjem uglu i specifičnu simboliku.
Zašto niste istaknuli službenu zastavu Republike Hrvatske?
U stranačkim prostorijama je, naravno, istaknuta službena zastava Republike Hrvatske. Ovdje je riječ o načelnom simboličkom i političkom činu kako bi se ukazalo na pokušaj kriminalizacije. Nismo to priželjkivali, već imamo ovu bizarnu situaciju. Hrvatska država 2019. postupa po takozvanim anonimnim prijavama zbog isticanja zastave. Ovo nije ni predizborno ni poslijeizborno pitanje, ovo je načelno pitanje i preko odjeka ovog događaja možemo vidjeti vrijednosnu identitetsku konfuziju koja vlada u hrvatskom društvu.
Ankete pokazuju da ste ispod praga za europske izbore, ali slične postotke dobivaju i Suverenisti i Marijana Petir. Razmrvili ste se, a ciljate na isto biračko tijelo.
Čini se štošta, prava anketa će nastupiti na dan izbora. Mi smo od prvoga trenutka jasno isticali da smo spremni ući u političke sporazume sa svima onima koji se prepoznaju u vrijednostima koje zastupamo. S druge strane smo rekli da nismo spremni na stare oblike neprincipijelnog koaliranja, na koncept rogova u vreći, međusobnog ucjenjivanja oko mandata i slično, što je sve već viđeno u proteklih 10 godina.
Ruža Tomašić je rekla da je bila spremna i ne kandidirati se, ako bi to značilo ujedinjenu listu.
Ja ne želim uopće sudjelovati u polemici s gospođom Tomašić. O njezinoj i bilo čijoj vjerodostojnosti će određivati birači. Kad je riječ o Marijani Petir, kao što je i sama rekla, do zadnjeg trenutka je bila spremna istaknuti svoju kandidaturu na listi HDZ-a i jedini razlog zašto to nije učinila – nije željela pristati na učlanjenje u stranku. Drugim riječima, zašto nije došlo do sporazuma gospođom Petir postaje izlišno. Među nama, osim sličnosti, postoje i političke razlike.
Koja je ključna razlika između Neovisnih za Hrvatsku i Suverenista?
Dvije su temeljne razlike. Postoje stanovite političke biografije, svi mi sudjelujemo u javnom životu i znamo kako se postupalo u pojedinim situacijama. Ključna politička razlika koja je odredila ne samo naše odnose, već ukupnu arhitekturu hrvatske politike nastupila je kad je gospodin Plenković pristupio takozvanom preslagivanju i umjesto novih izbora sastavio ovu trgovačku protunarodnu hrvatsko-srpsku koaliciju. Mi smo odbili sudjelovati u tome. Iz toga je proizašla i naša politička akcija. Ljudi koji čine danas sukus liste koju spominjete, bili su sastavni dio te saborske većine. Ispada, da nije bilo Istanbulske konvencije i problema ratifikacije, da bi oni danas i dalje bili dio ove saborske većine. Uvažavajući važnost Istanbulske konvencije, ta činjenica da se je spremno zbog različitih sinekura biti dio Plenkovićeve trgovačke većine je presudna činjenica o kojoj trebaju suditi birači.
Postoji li mogućnost koaliranja na parlamentarnim izborima?
Ovdje je riječ o europskim izborima, ne odlučuje se o vlasti, cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica i obveza je svih političkih aktera da izađu pred birače, ne u trgovačkim formacijama, nego sa svojim listama, kako bi birači mogli procijeniti vrijednost njihovih programa. Na parlamentarnim izborima postoji više izbornih jedinica koje na različite načine surađuju.
Dakle, ne isključujete daljnje saveze?
Naravno. Nikada nismo ni isključivali.
Kako gledate na to kad Ladislav Ilčić i Hrvoje Zekanović kažu da Europi prijeti islamizacija? Ilčić je rekao da je samo kršćanski Bog rekao da čovjek ima slobodu.
Ja ne pratim pomno o čemu je riječ, Ilčića poznajem kao talentiranog glazbenika, violinistu, a ne stručnjaka za vjersko-teološka pitanja. Mogu mu odgovoriti na razini vjeronauka iz drugog razreda osnovne škole, da je Bog samo jedan i da ne postoji više bogova. Ključna činjenica, Europa se nalazi u teškoj identitetskoj krizi. Možemo govoriti o dekristijanizaciji moderne Europe, sustavnom razaranju svih tradicionalnih i obiteljskih vrijednosti, a ta činjenica dolazi, gledamo je u posebnom kontekstu kad se suočavamo s ključnim modernim fenomenom masovne i ilegalne migracije, koja dodatno stvara identitetsku konfuziju, paralelna društva i nerješive probleme i za ilegalne useljenike i za domicilno stanovništvo.
Može se reći da jeste euroskeptici, kad je riječ o Europskoj uniji kakva je sad?
Naravno, blago rečeno. Za razliku od jalovih pokušaja reformiranja nečega što se zapravo ne može reformirati, kao što se niti Titova Jugoslavija niti Sovjetski savez nisu mogli reformirati, skloni smo raspuštanju Europske unije u ovom obliku, ali kao zagovornici europskoga zajedništva u traženju obrazaca na kojima bi se to europsko zajedništvo moglo ostvariti.
Vi ste za izlazak iz Europske unije?
Potpuno je pogrešno cijeli problem nefunkcioniranja ili funkcioniranja Europske unije gledati iz parcijalnih državnih perspektiva.
Što onda?
Europski parlament može biti ključno mjesto, posebice u budućem razvitku, na način da europski narodi demokratskim putem odluče o svojim predstavnicima, koji zapravo više neće biti, kao što su sada, jer su dovedeni, jer ovdje se ne radi o zakonodavnom tijelu klasičnoga tipa, već tijelu koje odlučuje o zakonima koje inicira isključivo Europska komisija, dakle tijelo koje će pokrenuti veliku debatu o tome kakav nam oblik europskoga zajedništva zapravo treba.
U Splitu je osvanuo grafit u kojem je riječ Srbin napisana ćirilicom, koji je potom išaran, a napisane su uvredljive riječi. Milorad Pupovac je reagirao na to.
Milorad Pupovac je vrsta političkog hermafrodita, po potrebi nastupa kao srpski politički vođa, a po potrebi kao vođa neojugoslavenske ljevice.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
