U Novom danu gostovao je Dejan Jović, kandidat na listi SDSS-a za predstojeće izbore za Europski parlament i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Kako je to voditi kampanju u Hrvatskoj?
“Meni je vrlo zanimljivo jer se nalazim u kampanji prvi put. Profesionalno se bavim analizom politike, politolog sam i bio sam u raznim ulogama, ali prvi put sam u ovoj situaciji. Smatram da je štetno da se ljudi koji su profesionalni politolozi, i drugi iz društvenih i humanističkih znanosti, zatvaraju u akademske bedeme i govore samo jedni drugima. Mislim da nas porezni obveznici, između ostalog, plaćaju i za to da prezentiramo što širem krugu ljudi rezultate naših istraživanja, promišljanja i uvjerenja. Čini mi se da je kampanja odlična prilika da se to napravi.”
VEZANA VIJEST
Što se tiče kokretne kampanje SDSS-a – kome se obraćate s pitanjem ‘Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj’?
“Drago mi je da ste postavili to pitanje jer se ne obraćamo samo jednima. Ovo su izbori u kojima svi građani mogu glasati za sve, pa i za SDSS. Pitanje nije usmjereno onima koji znaju odgovor na to pitanje. Da je SDSS izašao na parlamentarne izbore s tim sloganom, on bi bio besmislen, jer se obraćate biračkom tijelu koje su Srbi u Hrvatskoj, oni znaju kako je biti Srbin u Hrvatskoj. Mi se ovdje obraćamo svim građanima i pitamo znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj. Naravno, u podtekstu toga je pitanje kako je biti u manjini u Hrvatskoj. Mogli smo jednako tako mogli postaviti pitanje kako je biti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Kako je biti osoba koja boluje od neizlječivih bolesti u Hrvatskoj. Kako je biti dio bilo koje manjine u Hrvatskoj. I treće – mi to pitanje postavljamo Europi. Jer zastupnici iz Hrvatske koji su dosad sjedili u Europskom parlamentu jednu jedinu riječ nisu spomenuli o tom pitanju. Imali smo dvije zastupnice u Europskom parlamentu koje su govorile o Srbiji – jedna da su Srbi bahati i da ih treba blokirati, druga da joj je pun kufer i da ako i dalje budu spominjali etnička čišćenja, da će se počistiti pred našim dvorištem. To su naši zastupnici, hrvatski zastupnici, govorili o Srbima u Europskom parlamentu. Drugi zastupnici bavili su se manjinskim pitanjem u Ukrajini i svi su se bavili pitanjem Hrvata u BiH – ali pitanjem Srba u Hrvatskoj niti jedan. Smatramo da Europa nije dosad čula poziciju Srba u Hrvatskoj jer su je europski zastupnici iz Hrvatske potpuno ignorirali. Jedini način da se sazna je da se izabere direktan predstavnik Srba u Hrvatskoj, odnosno svih onih drugih građana koji su nezastupljeni i nepredstavljeni i čije se pitanje ne postavlja. Dakle, mi računamo na glasove svih onih koji su na margini, koji osjećaju da ih sadašnji zastupnici ne primjećuju.”
Od cijelog tog podkonteksta, odabrali ste pitanje baš Srba. U Hrvatskoj je nacionalizam naglašen, a on se u Hrvatskoj najviše hrani suprotstavljenošću Hrvata i Srba. Je li vam takvo pitanje više teret?
“Mi ga moramo otvoriti, postoje nepopularna pitanja koja se sklanjaju s dnevnog reda. Mi otvaramo nepopularna pitanja jer je to naša dužnost. To je kao da imate problem sa zdravljem pa je nepopularno da idete kod doktora i pijete lijekove – jer je to nepopularno i nekoga može uznemiriti. Mislim da je važno staviti na dnevni red realnost i suočiti se s pitanjem koje mnogi ne vide i ignoriraju. Mi smo inače izloženi tome da se u današnjoj interpretaciji prošlosti, pa i devedesetih, da se potpuno briše aspekt Srba u Hrvatskoj. Govori se da je Hrvatska tad bila ujedinjena, da su svi bili za isto, ali iz toga se isključuje segment koji je bio 11 posto – danas je 4 posto. Ali mislim da je ignoriranje velik problem. Mi želimo zastupati marginalne grupe, od kojih su Srbi najizraženiji.”
Na pitanje je li biti Srbin u Hrvatskoj jednako kao biti Hrvatska u Europskoj uniji, Jović kaže da postoji jasna veza.
“Zemlja koja je mala traži ravnopravnost unutar Europske unije, ali da bi bila vjerodostojna kada to traži u Bruxellesu, mora omogućiti više prava malim zajednicama, a ne manje. Ne možete tražiti ravnopravnost hrvatskog jezika u Europskoj uniji ako vam smeta ‘Srbin’ napisan na ćirilici. Ili bilo koji ćirilični znak. Na jednom od mojih plakata piše ‘Europa i tvoja i moja’, pri čemu je ‘Europa’ napisano na ćirilici, ali ta četiri slova – ‘moja’ i ‘tvoja’ – su jednaka i na ćirilici i na latinici. Od 27 slova na tom plakatu, jedno je evidentno ćirilično. Ako vas smeta jedno slovo, od 27, onda je problem u vama, a ne u tom slovu.”
Dodao je da je smatra da je danas upotreba ćiriličnog pisma predstavlja “znak slobode i otpora prema onim tendencijama koje nazivam etnototalitarnim, koje ne trpe ni jedno slovo od 27 koje je drugačije od dominantnom i većinskom”.
Osvrnuo se i na ljevicu.
“A ljevicu, koja govori o jednakosti i ravnopravnosti, pozivamo da podrže ravnopravnost i jednakost kad se radi o tim pitanjima. Dakle, da ne postavljaju pitanje zašto ‘provociramo’ – nikoga ne provociramo, samo želimo u slobodi izraziti svoj identitet u zemlji za koju želimo da je europska i slobodna.”
#related-news_0
“Radi se o dva različita tipa izbora. Mislim da je važno da se u nacionalnom parlamentu osigura prisutnost i predstavljenost manjinskih zajednica. Prvo, jer je to dio međunarodnih obveza na koje je Hrvatska pristala još 1992. godine, još prije priznanja. Samo da vas podsjetim da je Hrvatska priznata onda kada je prihvatila donijeti posebni ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Drugo je pitanje zašto manjinama treba posebna zaštita – gledajte, manjina je bilo 21 posto građana Hrvatske 1991. godine, danas je 7,5 posto. Prema tome, zemlja ima neku historijsku odgovornost zašto nema 21 posto. Nije samo odgovornost Hrvatske, nego i Srba u Hrvatskoj, koji se nisu željeli, mogli ili znali integrirati u trenutku kada je to bila mnogo pametnija politika nego ono što su radili devedesetih.”
Zaključio je da je riječ o “historijskom dugu i odgovornosti zemlje u kojoj je broj pripadnika manjina radikallno smanjen – i to toliko radikalno da je to gotovo bez presedana u Europi nakon kraja Hladnog rata”.
Cijeli razgovor pogledajte u videu:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram
