Sabor je u utorak nastavio s raspravom o Vladinom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o subvencioniranju stambenih kredita kojim se osigurava pravo na dodatno subvencioniranje kredita za svakog maloljetnog člana kućanstva podnositelja zahtjeva u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita, za jednu godinu.

Mirando Mrsić u slobodnom govoru osvrnuo se na mirovinsku reformu. Kazao je da ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić plaši građane kampanjom da će, uspije li referendum, ostati bez 45 milijardi kuna.

“Pavić nas informira putem kampanje da će nedostajati 45 milijardi kuna. Radi se o čistoj laži. Ismijava ljude. To je predizborna kampanja kojom se krše zakoni”, rekao je nezavisni zastupnik Mrsić. 

I čelnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš dotaknula se mirovinske reforme. Ustvrdila je da će bilo koji referendum proći ako ga podržavaju Crkva ili Vlada.

“Ako im referendum ne odgovara, onda se financiraju spotovi”, kazala je.

HDZ-ov Branko Bačić odgovorio je da je kampanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava “informativna kampanja”. Preporuke Venecijanske komisije, kazao je, nigdje ne govore o tome da u predreferendumskoj fazi Vlada ne smije kampanju financirati javnim novcem. Više pročitajte OVDJE.

Poslovica “vuk dlaku mijenja, ali ćud nikad” najbolje oslikava HDZ, iz sabornice je poručio saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras i podsjetio na afere ministara iz redova HDZ-a.

“Ministri ne mogu objasniti svoju imovinu, a ta imovina je usko povezana s poduzetnicima koji su njihovi prijatelji. Sjetite se ministrice Gabrijele Žalac i afere s mercedesom. Ministar Goran Marić kupio je od svog prijatelja kuću za višestruko manju cijenu. Tu je i afera ministra Tomislav Tolušića, za kojeg mediji tvrde da je prijavio manju kvadraturu kuće u imovinskoj kartici. Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikad – samo je drugačiji model od prije 20 godina. HDZ je ista stranka iz devedesetih, stranka koja je provela najveću pljačku u Hrvatskoj. Samo su metode drugačije. HDZ je stranka opasnih namjera, to je stranka koja ne mijenja ćud”, kazao je Maras.

Branko Hrg iz HDS-a apelirao je na regulaciju neradnu nedjelju jer to smatra bitnim segment natalitetne politike.

Pred zastupnicima izmjene subvencioniranja stambenih kredita

Zakon o subvencioniranju stambenih kredita uređuje dodatno subvencioniranje kredita za jednu godinu po djetetu, članu kućanstva podnositelja zahtjeva, a koje u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita nema navršenih 18 godina. Nadalje, u svrhu dodatne pomoći građanima usklađuje se pojam obiteljskog kućanstva s definicijom pojma kućanstva sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, a koja glasi: “Kućanstvo je obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života bez obzira na srodstvo.”

Procjenjuje se da je za postizanje cilja predloženog zakona tijekom njegove primjene potrebno subvencionirati oko 3.000 kredita u jednoj kalendarskoj godini, u maksimalnom iznosu ukupne kupoprodajne cijene stanova ili kuća od 750.000.000 kuna. Za tu svrhu u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama potrebno je osigurati dostatna sredstva, navodi se u obrazloženju.

U 2019. godini osigurano je 80.000.000 kuna (42.000.000 kuna za plaćanje subvencija iz 2017. godine, 34.000.000 kuna za plaćanje subvencija iz 2018. godine i 4.000.000 kuna za nove 3 subvencije koje će se odobriti krajem 2019. godine). Za 2020. godinu osigurano je 114.000.000 kuna, a za 2021. godinu 150.000.000 kuna. Također, financijska sredstva za izvršenje obveza RH prema ugovorima sklopljenim na temelju ovoga zakona osigurat će se u Državnom proračunu i nakon 31. prosinca 2021. godine, a sukladno obvezama iz ugovora, stoji u obrazloženju. Napominje se kako se sredstva za provedbu Zakona osiguravaju se u Državnom proračunu na razdjelu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Zakon je donesen u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji, a njime se propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenih pitanja kupnjom stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, putem subvencioniranja stambenih kredita.

Tijekom 2017. godine iz sredstava osiguranih u državnom proračunu subvencionirana je polovica ukupnog iznosa obroka ili anuiteta kredita u prve četiri godine otplate, za stambene kredite kojima je subvencioniranje odobreno. U 2018. godini subvencioniranje se provodilo na način da se prvih pet godina plaća dio mjesečnih obroka ili anuiteta, ovisno o indeksu razvijenosti u kojoj se nalazi grad ili općina prebivališta prijavitelja na dan objave javnog poziva.

Zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita podnose građani s prebivalištem na području RH, koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita, (utvrđuje ih kreditna institucija), stariji od 45 godina te čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.

U slučaju da je podnositelju zahtjeva ili članu njegova obiteljskog domaćinstva utvrđen invaliditet veći od 50 posto tjelesnog oštećenja, rok subvencioniranja kredita se produžuje za dvije godine. U cilju poticanja demografske obnove dodatno se produžuje vrijeme subvencioniranja kredita za dvije godine, za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete, ako se to dijete rodi ili usvoji u razdoblju subvencioniranja kredita.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.