Gost Novog dana bio je Josip Kregar, profesor na pravnom fakultetu u Zagrebu, a odnedavno i član SDP-a.
“Moj dolazak u SDP je posljedica spajanja stranaka. Ne dolazim da bih se priključio bilo kojoj od suprotstavljenih strana u stranci”, objašnjava profesor Josip Kregar.
Postojeće antikorupcijske mjere očito nisu dovoljne, znamo da je povjerenje građana prema institucijama na niskom granama – što treba učiniti?
“Vlade rade sve da unište i ono malo institucija koje kažnjavaju korupciju. Institucije koje su trebale služiti prevenciji, sistematski su zanemarivane, poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje se doživljava kao prepreka neograničenoj vlast. Pa i USKOK – napravljeno je sve da se zamrzne i ograniči njegov utjecaj. Ili što se tiče dostupnosti vlasti i pristupa informacijama – izabrana je Povjerenica za informiranje, ali nisu joj dana sredstva.”
Kad iskrsne neka afera javnost je naviknuta da to neće imati neki konačan kraj?
“Sasvim je jasno da se sve nastoji prikazati kao mana osobe, lika – to nije tako. Imamo relativizaciju svakog od tih slučajeva. Govori se ‘neka institucije rade svoj posao’ – a čini se sve da ih se onemogući. Govori se ‘pričekat ćemo odluku suda’ – ali u politici ne odlučuje sud”, govori Kregar i dodaje da bi raspisivanje novih izbora bilo najbolja opcija.
Izbori za Europski parlament pokazali u manjak legitimnosti vlasti?
“Ljudi su zasićeni frazeologijom, ponavljanjem političkih formula i rješenja. Naš sustav ne daje legitimnu vlast. Imamo situaciju u kojoj dvije trećine birača nije izašlo na izbore.”
Kregar je komentirao situaciju u SDP-u nakon izbora.
“Sukobi i dalje postoje, a posljedica su toga da nema jasnog cilja. Mislim da treba formulirati cilj”, kaže Kregar, a glavni cilj je, smatra, osvajanje većine na izborima.
Premijeru Andreju Plenkoviću je, kaže Kregar, malo nedostajalo da osvoji pet mandata u Europskom parlamentu i tako postigne svoj cilj.
“On je podijelio desnicu na male stranke za koje je mislio da neće prijeći izborni prag, ali ta konstrukcija je zakazala. Stranke moraju, nakon šamara kojeg su dobile na europskim izborma, shvatiti da izbori nisu zadržavanje postojeće fotelje.”
Može li preživjeti politika Mislava Kolakušića?
“On je mobilizirao lijevi dio glasača kojima je dosta svega, koji žele efikasnu i odgovornu vlast – to ih je privuklo tom tipu političkog programa. Hrvatska je dobro naučila da od velikih riječi i velikih vođa – ne dolaze veliki rezultati. Kolakušić je detektirao da su rutinski načini provođenja kampanje – plakati, skupovi – potpuno prevladani. Potvrdio je da ljudi žele neposredan konatakt”, zaključio je Kregar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram