Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila uz Konvenciju te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.
“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.
Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.
Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.
Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.
Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.
“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.
Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.
Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.
Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.
“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.
Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji
Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.
Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.
Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.
Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.
Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.
Protokol će biti objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva.
