Jesu li mladi zainteresirani za politiku? Izlaze li na izbore? Kako oni gledaju na hrvatsku političku scenu? Samo su neka od pitanja koje je naša reporterka Matea Dominiković pitala mlade u Zagrebu.

Za jedne je živi lopovluk, drugi na politiku gledaju malo drugačije.

Doris iz Zagreba smatra da je današnja politika živi lopovluk, ali na pitanje bi li se zaposlila u državnoj tvrtki odgovara: “U državnu frimu, da. Kod svoga Bandića!” Upravo ste rekli da je politika kriminal? “Ja Bandića uvažam kao osobu jer mislim da je doprinio gradu dosta, nema čovjeka koji nije bar nešto pokrao u državi, ali smatram da je on dosta uložio u državu. Tako da bi se htjela kod njega danas-sutra zaposliti kad završim fakultet.” To je ona stara, krao je, ali je svima dao? “Tako je, da!”

Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić smatra da problem leži u činjenici što su mladi politički nedovoljno pismeni. “Nisu pismeni iz jednog jednostavnog razloga – ne postoji građanski odgoj u školama. On ne postoji zato što ne odgovara onima koji vode državu da postoje mladi ljudi koji su kritični, koji će taj svoj glas koji je najvrijednije što imaju, koji će dobro vagati kome će ga dati”, upozorava Jokić.

Nezainteresiranost, ali i neznanje, potiče mlade da svoj glas sve češće daju populistima.

“Ja bih glasala za Miroslava Škoru, prije svega zato što je diplomirao ili Pravo ili Političke znanosti, a to mi se čini dovoljnim za funkciju predsjednika”, mišljenja je Lora.

Marko Kovačić iz Instituta za društvena istraživanja upozorava da se stvaraju izrazito podložna okruženja za razvoj populizma. “Nije ni čudo što političke opcije koje postoje u Hrvatskoj, Milan Bandić, Kolinda Grabar-Kitarović, Miroslav Škoro, jednostavno mogu na taj način komunicirati bez ikakve političke odgovornosti zato što mladi ne mogu prepoznati što se krije iza takvih rečenica”, pojašnjava Kovačić.

“I dalje se viče za dom spremni po ulicama i dalje se maše ustaškim zastavama, mislim da ljudi jednostavno ne znaju što to znači i ne znaju o čemu pričaju”, analizira pak situaciju 21-godišnji Andrej.

I dok mnogi naši sugovornici tvrde kako bi upravo građanski odgoj pomogao mladima prestanu politiku doživljavati kao apstraktnu, Doris s početka priče rješenje vidi u čitanju – od romantike do drama.

Drame nikada dosta u hrvatskoj politici. Koliko god to mlade ne zanimalo ili zanimalo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.