Bivša premijerka Jadranka Kosor gostovala je u Novom danu i komentirala političke aktualnosti, od imovinske kartice Dubravke Šuice do stanja u vladajućoj koaliciji i zahtjevima HVIDR-e oko Milorada Pupovca i SDSS-a kao partnera u koaliciji.
Hoće li se dogoditi ozbiljna rasprava o imovini Dubravke Šuice na saslušanju u Europskoj komisiji?
I da i ne, teško je procijeniti, obzirom na saziv Parlamenta Plenković je vjerojatno u dogovoru s predsjednicom Komisije napravio veliki posao i to je njegov uspjeh. Imenovanje Šuice za potpredsjednicu Europske komisije njegova je popudbina za budućnost. Činjenica je da toga ne bi bilo da Hrvatska nije članica Europske unije i da to sve dolazi upravo zbog toga. Šuica je isključivo njegov izbor, iako je ona, u političkom smislu, bila Karamarkov čovjek. Ona je na izborima 2012., kad smo se žestoko borili, bila prijedlog Karamarka za potpredsjednicu stranke i ona je, kad je Karamarko pao, prešla na Plenkovićevu stranu i postala njegov čojek. Radi se o važnim i vrlo ozbiljnim činjenicama, za koje je zainteresirana hrvatska javnost, kad govorimo o njenom političkom putu i vrijednostima za koje se zauzimala. Ako će ona biti zadužena za demokraciju, javnost propituje vrijednosti koje je dosad u političkom životu zagovarala. Ovo pitanje je važno samo zbog toga da se vidi je li neki budući dužnosnik u Europskoj komisiji nešto zatajio svojoj javnosti i u Hrvatskoj i u kontekstu Europske unije. Mislim da bi bilo najjednostavnije upravo zbog konteksta u kojem se sve to događa, a to je da je četvoro Plenkovićevih ministara, koje je branio do posljednjeg daha, ili pod istragom USKOK-a ili su im, kao u Kuščevićevu slučaju, skinuti saborski imuniteti. Ljudi za koje je on davao ruku u vatru do posljednjeg daha su smijenjeni, on ih je sam smijenio, zato što su mu štetili. Kad se propituje oko Šuice, mislim da bi bilo najjednostavnije da ona sve što javnost od nje očekuje i ima pravo očekivati podastre toj istoj javnosti i onda mirno ode 3. listopada na to saslušanje.
Kakvo je bilo vaše iskustvo s GONG-om dok ste bili premijerka?
Ja sam puno puta rekla u javnosti, i kao premijerka i kao ministrica, da sam od nevladinih udruga puno toga naučilia i to je činjenica. Nijedna nevladina udruga nije bila osobito milostiva u smislu propitivanja onog što ih je zanimaloni u mom ni u mandatu bilo kojeg drugog premijera. Mislim da nije dobar put optuživati nevladine udruge da udaraju na nestabilnost Vlade i demokraciju. To je smisao njihovog postojanja. I GONG i HVIDR-a su nevladine udruge. Zanimljivo je da Plenković ne udara istom žestinom na HVIDR-u kao što udara na GONG. Što radi HVIDR-a u ovom trenutku? HVIDR-a ultimativno traži prekid suradnje sa SDSS-om, procesuiranje jednog od glavnih Plenkovićevih poluga u održavanju na vlasti, Milorada Pupovca, međutim nisam čula nijednu žestoku izjavu koja bi išla prema čelnicima HVIDR-e, među kojima je i član HDZ-a i zastupnik koji drži većinu u Saboru, Josip Đakić. Mislim da je to nepotrebna žestina, ali to je žestina kojom Plenković često u zadnje vrijeme se obrecne na svakoga tko bilo na koji način propituje bilo koji potez i njegov i Vlade, od primjerice odustajanja od mirovinske reforme, gdje uvijek to na svaki način želi prikazati kao pokušaj nanošenja političke štete upravo njemu, što je puno puta u zadnje vrijeme izjavio. To je teško zamislivo u najširem smislu ponašanje u demokratskom svijetu, zato što je premijer najizloženija osoba, ima najveću moć, ali i najveću odgovornost i mora biti predmet neprekidnog propitivanja njegova rada. On to jako osobno doživljava, iako u ovim pitanjima koje je GONG uputio Šuici nema jednog koje je jako važno. Naime, kad je Vučićeva stranka bila puštana u EPP, upravo je tamo na sjednici EPP-a HDZ predstavljala Šuica i netko je postavio pitanje ulogu osuđenog zločinca Veselina Šljivančanina u Vučićevoj stranci, jer se znalo da on organizira skupove Vučiću i da je aktivan u njegovoj stranci. Netko je to pitao i nitko se nije javio, čak ni Šuica se nije javila i rekla da je to točno, da je Šljivančanin osuđen za ratne zločine u Vukovaru i da nije vrijeme da Vučićeva stranka dobije bilo kakav pristup EPP-u.
Je li točno da postoji ozbiljan problem hrvatskog ulaska u Schengen, nakon očekivanja da Europska komisija da zeleno svjetlo? Ima li nakon pregovora o sastavu Europske komisije Hrvatska sada problem s nekima od zemalja?
Mislim da će biti dobro da ako Komisija da zeleno svjetlo i ako Komisija da svoje mišljenje u smislu da je Hrvatska spremna. Moguće je očekivati da neke zemlje članice neće biti sretne zbog takvog prijedloga i da će stopirati taj put Hrvatske. Nažalost, moguće je očekivati blokadu od Slovenije, iako bi njima trebalo biti u interesu da Hrvatska uđe u Schengen. Moguće je i da zbog činjenice da nismo primijenili odluku Arbitražnog suda neće dati zeleno svjetlo za Hrvatsku, što bi bilo nepravedno. Moguće je, dakako, očekivati i da su se neke zemlje, s obzirom na igru koja se vodila oko dogovora za predsjednika Europske komisije, našle povrijeđenima, i moguće je da se dogodi neka vrsta političkog odgovora. To je tako, na to uvijek treba računati, govorim o Nizozemskoj. A činjenica jest da je predsjednik Vlade prošle godine najavljivao da ćemo taj ulazak u Schengen dobiti 2020., a zadnje njegove izjave su to vrlo precizno relativizirale. Rekao je otprilike da će Komisija dati potvrdan odgovor, ali da nitko ne može predvidjeti datum.
Što se događa u HVIDR-i?
Ja mislim ništa osobito, Đakić je predsjednik udruge i to će i dalje ostati, Periša je predsjednik Glavnog odbora i ostat će to i dalje, jer je Đakić zastupnik HDZ-a, koji u Saboru sjedi s Pupovcem. Tu se ništa neće promijeniti. Članovi HVIDR-e jedan dio vjerojatno misli da je sve ovo nevezano za Pupovca, nego za stvaranje i održavanje te parlamentarne većine koja je neprirodna, koja je nastala kako je nastala, tako da su, kad se primjerice govori o GONG-u kao produženoj ruci SDP-a, Varga, Opačić i Ronko produžene ruke SDP-a u vladajućoj koaliciji. Jedan dio sigurno ima primjedbe upravo na to da Vladu održavaju ljudi koje veliki broj branitelja smatra za ljude koji su unazadili položaj hrvatskih branitelja. Sad, apsurdno, takvi ljudi pomažu da se održava ovakva većina. Ništa se neće dogoditi, još će se to malo tresti, moguće da će taj intenzitet rasti pred 18. studenog, jer je to gotovo samo finale predizborne kampanje. Jedan dio neće biti za HDZ-ovu kandidatkinju, a jedan dio će biti za nju. Moguće da će svi kandidati doći u Vukovar i tu bi moglo doći do određenih tenzija, kad uzmemo u obzir Penavu i njegove aktivnosti.
Je li realno očekivati da se dogodi blokada Sabora i rada Vlade?
Ne, apsolutno ne. Sigurno je da su ove silne godine otkako je Đakić na čelu HVIDR-e pokazale da on itekako učinkovito može upravljati tim velikim skupom ljudi, pa i ovako kad se okupe kao ovih dana. Ništa se osobito neće dogoditi, jer dolaze parlamentarni izbori, treba misliti gdje će biti na listi, jer Plenković je i dalje predsjednik stranke i on određuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.