Gost Newsrooma bio je dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Đuro Njavro.
Dekan ZŠEM-a smatra da je situacija u kojoj se nalaze učitelji “posljedica nereformiranog hrvatskog javnog sustava”.
“Bilo je pitanje vremena kad će se zahtjevi i štrajkovi pojaviti. Bilo bi mi puno draže da su zahtjevi došli prije tri ili četiri godine. Jer bi Vlada onda pred sobom imala horizont mandata i mogla bi se postaviti jasnije i odlučnije, uvažavati proračunske politike prema ovakvim zahtjevima.
VEZANE VIJESTI
Ovo nije pitanje samo ekonomije, već političke ekonomije, Vlada ima određeni, ne prevelik, manevarski prostor. Pred nama su predsjednički izbori, od 1. siječnja počinje za Hrvatsku povijesno razdoblje – pola godine ćemo predsjedavati Europskom unijom, što je afirmacija moderne Hrvatske. Mislim da su mnoge Vladine politike određene tom činjenicom i da su mnogi Vladini ustupci, koji se ekonomski ne mogu baš pravdati, napravljeni da se očuva ‘mir u kući’ kako bismo odradili taj jedan rijetki posao.
Očekujem da će to biti proces pregovaranja, da je riječ o pritiscima interesnih skupina, da je riječ o sindikatima koji ne igraju fer igru, koriste se poitičkim pritiscima”, smatra Đuro Njavro.
Javni sustavi moraju se, tvrdi Njavro, prilagođavati okolnostima koje se mijenjaju, što pojašnjava na primjeru.
“U posljednjih 10 godina s hrvatske scene nestalo je desetak privatnih visokih škola ili veleučilišta. Nitko to nije primijetio. Jednostavno, tržište ih nije prepoznalo. Istovremeno, prije par tjedana objavljen je podatak da je u sustavu visokoškolskog obrazovanja, čak i u uvjetima da je studij za polaznike besplatan, ostalo oko 12 posto praznih mjesta. Što znači da je sektor jednostavno predimenzioniran za hrvatske generacije, a nekonkurentan da bi privukao mlade iz svijeta.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
