Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika "Cvijet" u Spomen području Jasenovac u nedjelju je započelo obilježavanje 70. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, u kojem je u 1.337 dana njegova postojanja ubijeno više od 83 tisuće osoba.
Na komemoraciju je došao predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, prva potpredsjednica Vlade ministrica Vesna Pusić, te ministri Berislav Šipuš, Orsat Miljenić i Tihomir Jakovina.
Komemoracija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.
Tu je i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, predstavnici diplomatskog zbora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.
Milanović: Živio hrvatski antifašizam
U svom je govoru u Jasenovcu premijer Zoran Milanović kazao kako je Bleiburg je mjesto žaljenja zbog propasti NDH koja nikada nije bila država hrvatskog naroda.
Milanović je istaknuo kako u Jasenovcu govori peti put, ponavljajući stvari “koje treba ponavljati, ali od kojih ljudi okreću glavu”. Upravo je, dodao je, i bit politike kao posla i poziva koji treba biti pun sadržaja i smisla, progovoriti o svemu što se događalo u jasenovačkom logoru i na drugim mjestima, o odnosima među ljudima, između ljudi i zajednica u društvu, između dobra i zla “i one banalnosti zla u svakom čovjeku koje čuči i vreba”.
U prilog tome pročitao je uvod iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj namjeri učinio jasnijima i “skinuo možda i osjećaj krivnje i frustracije s nekih koji ne razumiju ili ne žele razumjeti”: “Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda, potvrđenu slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim obličjima, te održanjem i razvitkom državotvorne misli u povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata u odlukama ZAVNOH-a izraženoj nasuprot proglašenju NDH 1941. godine…”
“Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i za promjenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske. Ali, takvog junaka ja još čuo nisam i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ja ću ponoviti ovo – za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala smao jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske”, poručio je.
Milanović je kazao kako njegovi preci, kada su 1941. u Dalmaciji odlazili u partizane, nisu znali tko je načelu tog pokreta, već su išli kao patrioti i borci za slobodu, “protiv porobljenja svoje dalmatinske i hrvatske braće, za zaštitu Srba nad kojima je provođen zulum”.
“Imali su samo obične, najobičnije ljudske idelae. Hrvatska Lika, Banija, Kordun i narodi koji su tamo živjeli, i hrvatski Srbi, narodi Primorja, Gorskog kotara, Istre, to je hrvatska vojska i na nju moramo i uvijek ćemo biti ponosni i otvoreno govoriti o svemu onomne što nije dobro. I o zločinima, i o ubojstvima nakon Bleiburga, ne na Bleiburgu, na Teznom, gdje je šačica razbojnika i ratnih zločinaca za sobom povela tisuće i tisuće mladih ljudi u uniformama koji su bez suđenja, ne na Bleiburgu, ubijeni. Od toga nitko ne treba okretati glavu i o tome treba otvoreno govoriti. No, Bleiburg je mjesto žala i komemoracije propasti Nezavisne Države Hrvatske, države koja nije bila država hrvatskog naroda i protiv koje je hrvatski narod i srpski narod u Hrvatskoj ustao jer nije mogao trpjeti nepravdu”, kazao je.
Milanović je rekao i kako nije još vidio takvu razinu banalnosti tog zla u hrvatskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata, neshvaćanje činjenice da su “zločinci došli iz inozemstva i jednu povijesnu želju i težnju hrvatskog naroda tako brutalno zloupotrijebili i silovali, a s druge strane je bio hrvatski narod”.
Milanović se na kraju govora osvrnuo i na predsjednicu. Točnije na njenu izjavu da je atmosfera na stadionu nakon susreta Hrvatska-Norveška bila veličanstvena i predivna.
“I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kojem se skandiralo, odnosno urlalo ‘Za dom spremni’, onda je bolje da to prešuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna atmosfera, to je turobna atmosfera. Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska”, poručio je Milanović i zaključio svoje obraćanje.
Komemoracija bez predsjednice
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Lustig je, kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, položio vijenac. Dio okupljenih se okrenuo i otišao uz komentar: “To nećemo gledati. Da je htjela, došla bi”.
Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine, dan proboja zatočenika iz jasenovačkog logora, te u počast stradalim i preživjelim zatočenicima tog najvećeg koncentracijskog logora u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Do sada je utvrđeno da je na desetak lokaliteta toga logorskog kompleksa ubijeno više od 83 tisuće osoba, od čega više od 20 tisuća žena te 20.101 dijete do 14 godina. Žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti.
Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, njihov konačan broj ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije došla na komemoraciju, poslala je izaslanika Branka Lustiga. Ona je u utorak posjetila Spomen-područje Jasenovac.
“Kao predsjednica Republike Hrvatske i kao čovjek bezpridržajno osuđujem zločine mučenja i ubijanja koja su se ovdje događala. Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskoga naroda za svojom državom”, napisala je predsjednica u knjigu dojmova.
