Zastupnici zagrebačke Skupštine u srijedu su većinom glasova odbacili Strategiju demografskog razvoja Grada Zagreba do 2031., kao i prijedlog Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a kojom se određuje 30. lipanj 2020. kao krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje novčane pomoći za roditelja odgojitelja.

Za Strategija demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031. glasalo je 19 zastupnika, protiv nje 13, a deset ih bilo suzdržano.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je da se ta strategija uklapa u mjere Vlade te je apelirao na Ministarstvo demografije da što prije donese strategiju i na državnoj razini.

“Nisam vidio još niti jednu stranku na hrvatskom političkom prostoru koji ususret izborima ne govori kako će ugraditi mjere demografske politike i prestati s bijelom kugom Hrvatske, a to znači svakih deset godina 100.000 ljudi manje u Hrvatskoj. To znači grad veličine Osijeka i ako ovaj trend nastavimo, nas za 50 godina nema”, rekao je.

Poručio je da demografsko pitanje nije političko pitanje već pitanje opstanka zemlje te da se na tom pitanju ne treba nadmudrivati i ubirati političke poene.

I HDZ suzdržan oko strategije zbog neusklađenosti gradske i nacionalne demografske politike

U ime Kluba gradskih zastupnika HDZ-a Mislav Herman rekao je da će ta stranka ostati suzdržana po tom pitanju zbog evidentne neusklađenosti gradske i nacionalne demografske politike.

“Upravo između te dvije politike mi nalazimo koliziju koja nas zabrinjava”, kazao je Herman, istaknuvši da se glavna razlika nalazi u promišljanju predškolskog odgoja djece, odnosno koncepciji pojma roditelja-odgojitelja i mjestu koje ono ima u demografskoj politici.

U politici Vlade i njenim demografskim mjerama umjesto roditelja-odgojitelja zastupa se potreba povećanja vrtićkih kapaciteta te broja zaposlenih školovanih odgajatelja kako bi se u što skorije vrijeme, do 2030. dostigli tzv. barcelonski ciljevi, a koji govore o broju od 33 posto jasličke i 90 posto vrtićke dobi koje moraju biti obuhvaćene ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem.

Zagreb prednjači po obuhvatu djece uključene u predškolski odgoj, što se mjerom roditelj-odgojitelj dovodi u pitanje zbog činjenice što djeca takvih roditelja ne pohađaju predškolski sustav, izuzev posljednje godine polaska u školu, naglašava Herman.

Kao ogroman problem istaknuo je i jako dugo izbivanje roditelja-odgojitelja s tržišta rada, do 15 godina, što je najviše izražen kod ženske populacije koja i češće koristi mjeru.

Nađ: U Zagrebu bi ključnu ulogu trebalo imati zapošljavanje žena i razvoj socijalnih usluga, a ne novčane naknade

U ime Kluba gradskih zastupnika SDP-a i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez Vesna Nađ također je rekla da će te stranke ostati suzdržane po pitanju te strategije te je izrazila bojazan da će strategija ostati ‘mrtvo slovo na papiru’.

Kazala je da se odluka o novčanoj pomoći za roditelje-odgajatelje počela zloupotrebljavati tako da su je osim nezaposlenih počeli koristiti zaposleni roditelji koji su dali otkaz i dijete ispisali iz vrtića kako bi mjeru mogli koristiti do 15. godine života djeteta.

“Gradska uprava nije dobro planirala ishode te mjere jer je ciljala na populističke, a ne demografske ciljeve”, kazala je Nađ, dodavši da bi u Zagrebu bi ključnu ulogu trebalo imati zapošljavanje žena i razvoj usluga za djecu i obitelj, a ne novčane naknade.

Odbačen prijedlog GLAS-A i HSU-a da mjera roditelja odgojitelja ima rok trajanja

Za prijedlog Kluba gradskih zastupnika GLAS-A i HSU-a kojom se određuje 30. lipanj 2020. kao krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje novčane pomoći za roditelja odgojitelja glasalo je 16 zastupnika, protiv je glasalo njih 8, a suzdržano je bilo 7 zastupnika.

U obrazloženju tih stranaka je istaknuto da Odluka o ostvarivanju novčane pomoći za roditelja odgojitelja u tri godine otkako je donesena nije postigla niti jedan od postavljenih ciljeva niti opravdala svrhu donošenja te da dugoročno gledajući ne postoji niti jedan pokazatelj koji bi opravdavao njeno daljnje postojanje, pogotovo oni financijski.

Ističu, između ostalog, da su odlukom obuhvaćene samo one obitelji s većim brojem djece koje ispunjavaju vrlo selektivno propisane uvjete za dobivanje novčane pomoći te tu mjeru koristi manje od 30 posto obitelji iz ciljane skupine, ali i da je temeljem te odluke više od 5000 djece izvučeno iz sustava predškolskog odgoja i obrazovanja.

Naglašavaju da se još ne nazire ukupan broj korisnika ove mjere i stabiliziranje financijskih pokazatelja za proračun Grada Zagreba, a s obzirom na obvezu usklađivanja s rastom bruto plaća djelatnika u gospodarstvu Grada, te stalan priljev novih korisnika, moguće je, kažu, zamisliti da će ukupan trošak ove mjere biti na razini 500 milijuna kuna već u 2021. godini dok se u projekcijama proračuna za 2020. i 2021. predviđa po 295 milijuna.

Nastavak sjednice Gradske skupštine je u četvrtak, 24. listopada, a na dnevnom redu je preostalo 28 točaka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram