U posjedu smo dokumantacije koju je USKOK prikupio istražujući nove kaznene prijave Ivice Todorića, te stranaka Živi zid i Slobodna Hrvatska protiv premijera Plenkovića, Martine Dalić i grupe koja je pisala Lex Agrokor.

I ovu je prijavu USKOK odbacio, no u njoj je niz novih dokumenata i mailova na koje se uopće nije osvrnuo. Poput na primjer Sporazuma o prodaji Agrokora za 1 kunu, koji je sastavljen 27. veljače, samo dan nakon što su se, po tvrdnji Martine Dalić, ona i odvjetnik Šavprić prvi put susreli. Sporazum su dan kasnije trebali potpisati Pleković i Todorić, a u jednoj varijanti čak i Božo Petrov. Todorić je trebao tvrtku prodati za 1 kunu.

  Na taj dokument Uskok se u odbačaju ne osvrće, a na naš upit odgovorili su jednom rečenicom: “U predmetu koji navodite u Vašem upitu meritorna je odluka USKOK-a, odnosno rješenje o odbačaju kaznene prijave činjenično utemeljeno na rezultatima provedenih izvida tijekom kojih je pomno razmotrena i detaljno analizirana cjelokupna dokumentacija.”

Uskoro neformalna grupa odustaje od ovog plana i okreće se novoj ideji – prijenosu dionica na javnog bilježnika. No iako je Šavorić sastavio i prijedlog ovog ugovora, bilježnik kojeg su kontaktirali upozorava ih da to ne bi bilo izvedivo bez dozvole Ministarstva pravosuđa.

  Zanimljivo, u oba ugovora Šavorić barata iznosom od 300 milijuna eura potrebnih Agrokoru, koliko je i sam Todorić tražio kao pomoć. Naglašava to i USKOK u svom rješenju. Dapače, u hodogramu koji nastaje tih dana iznos je još i manji – tamo eksplicitno stoji da je potrebno 250 milijuna eura tekuće likvidnosti.

 Ovo je jedan od prvih dokumenta u kojima se spominje pisanje posebnog zakona, a njegovo ime sugerira da tada bio zamišljen precizno i ograničeno – kao “Zakon o interventnom programu likvidnosti”. Kako je, nekoliko mjeseci kasnije, u roll up kreditu potrebno zaduženje naraslo na s 300 na 500 milijuna eura – i dalje ostaje pitanje bez jasnog odgovora. Prva ideja takozvane skupine Borg bila je dakle kupovina Agrokora za 1 kunu, koju bi u ime države mogao odraditi gotovo bilo tko. Tko bi nakon toga u ime države upravljao posrnulim ali i dalje ogromnim imperijem, možemo samo nagađati. Niti iz Vlade, niti iz Odvjetničkog ureda Šavorić nisu htjeli komentirati ovaj sporazum.

Na naš upit o ovoj temi večeras su odgovorili iz Vlade. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

“U izvanrednoj situaciji krize u koncernu Agrokoru tadašnji predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić tražio od Vlade Republike Hrvatske 300 milijuna eura potrebnih za osiguranje likvidnosti i stabiliziranje poslovanja kompanije kojoj je prijetio stečaj. Vlada je razmatrala posljedice mogućeg stečaja Agrokora koji je prijetio slomom hrvatskog gospodarstva te se pristupilo analiziranju različitih scenarija u cilju očuvanja cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

U analizi zahtjeva Ivice Todorića za financijskom intervencijom pošlo se od pretpostavke da traženje takve vrste državne pomoći podrazumijeva osiguranje određene protuvrijednosti. U tom kontekstu je kao sastavni dio analize zahtjeva Ivice Todorića bio i eventualni sporazum o prijenosu vlasništva, no koji nikad nije formaliziran niti realiziran. Naime, Vlada je odbila dati financijsku pomoć Agrokoru, budući da su analize pokazale prezaduženost kompanije, te nisu postojali kako ekonomski tako ni zakonski temelji za davanje državne pomoći.

Takav scenarij vodio bi do povećanja javnog duga i troškova koji bi u konačnici pali na teret poreznih obveznika što je Vladi bilo neprihvatljivo. Uzimajući u obzir veličinu ove kompanije, broj zaposlenih, opseg poslovanja i povezanost s drugim gospodarskim subjektima bilo je razvidno da ovo trgovačko društvo predstavlja kompaniju od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, što je potaknulo Vladu da u izvanrednoj situaciji za koju važeći stečajni i predstečajni zakonodavni okvir nisu bili dostatni, donose zakonski okvir kojim će se spriječiti veliki i nekontrolirani poremećaj gospodarskog sustava i očuvati radna mjesta. Provedbom postupka izvanredne uprave u Agrokoru ti ciljevi su uspješno ostvareni”, navedeno je u odgovoru Vlade.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.