U protekloj godini sindikalna inicijativa "67 je previše", s prikupljenih više od 700 tisuća potpisa, srušila je mirovinsku reformu Vlade Andreja Plenkovića, a sindikati obrazovanja održali su najdulji štrajk u hrvatskoj povijesti, kojim su uspjeli povećati svoje plaće.
Unatoč medijskoj kampanji o važnosti mirovinske reforme, u koju je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava utrošilo dva milijuna kuna, sindikati su prikupili više od 700.000 glasova za raspisivanje referenduma o zakonskim izmjenama kojima bi se vratila dob za odlazak u mirovinu sa 67 na 65 godina i umanjila penalizacija prijevremenih mirovina.
Inicijativu su pokrenule tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS), a potpisi za raspisivanje referenduma prikupljali su se od 27. travnja do 11. svibnja.
Referendumsko pitanje bilo je uobličeno u prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se predlagao odlazak u starosnu mirovinu sa 65 godina i 15 godina mirovinskog staža, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u dobi od 60 godina i s 35 godina mirovinskog staža, smanjenje penalizacije prijevremene mirovine s 0,3 na 0,2 postom, te odgađanje poravnavanja dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu.
Više od 700.000 vjerodostojnih potpisa
Za raspisivanje sindikalnog referenduma “67 je previše” bilo je potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa, a inicijativa je u lipnju predala u Sabor simboličnih 65 kutija sa 748.624 potpisa. Ministarstvo uprave utvrdilo je da je 708.713 potpisa vjerodostojno.
Vlada je kapitulirala pred sindikalnim zahtjevima i potpisima građana te je ispunila sve sindikalne zahtjeve, nakon čega su sindikati odustali od raspisivanja referenduma.
Sabor je u listopadu po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje.
To je bila četvrta referendumska inicijativa sindikata, nakon što su se suprotstavili izmjenama Zakona o radu, tzv. outsourcingu u javnim službama i monetizaciji autocesta i sve četiri akcije ostvarile su svoj cilj.
Sindikati obrazovanja zbog koeficijenata štrajkali najdulje u hrvatskoj povijesti
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja upozorili su na problem zaostajanja plaća u obrazovnom sustavu i zatražili da se njihove plaće povećaju za prosječno 6,11 posto kroz povećanje koeficijenata složenosti poslova.
Nakon što mirenje Vlade i sindikata obrazovanja nije uspjelo 10. listopada počeo je štrajk, pri čemu je po prvi put primijenjen “cirkularni model” po kojem su svakog dana štrajkale osnovne i srednje škole u različitim županijama. Odaziv je tijekom cijelog štrajka bio visok, tvrdili su sindikati, uglavnom oko 90 posto.
Osmog dana štrajka sindikatima osnovnih i srednjih škola pridružio se Sindikat znanosti i visokog obrazovanja koji je organizirao štrajkaške aktivnosti jednom tjedno.
Krajem listopada Vlada je sindikatima ponudila povećanje plaća kroz rast osnovice za 6,12 posto i povećanje koeficijenata do 30. lipnja, ako do tada ne dođe do redizajna plaća u javnim službama, no sindikati su tu ponudu odbili tražeći isključivo povećanje koeficijenata.
Sindikati su također organizirali više prosvjeda, tako su 21. studenog održali “Prosvjed šutnje” na Markovu trgu, u vrijeme Kongresa Europske pučke stranke u Zagrebu. Dok su prosvjednici u tišini stajali ispred Banskih dvora, premijer Andrej Plenković im se obratio pozivajući ih da prihvate Vladinu ponudu i prekinu štrajk, no oni su mu odgovorili šutnjom i podizanjem plakata “96 posto reklo je NE”.
Vlada pristala povećati koeficijente
Još veći prosvjed održan je 25. studenog na Trgu bana Jelačića, gdje se okupilo više od 20.000 ljudi, a nakon toga počeo je opći štrajk u svim školama u Hrvatskoj.
Vlada je dala novu ponudu, povećanje plaća za 10,4 posto rastom osnovice i dodatka na plaću, ali sindikati i članstvo su tu ponudu s preko 90 posto odbili na referendumu.
Na pregovorima 2. prosinca Vlada je pristala povećati koeficijente prosvjetnim radnicima po principu 3+1+2, odnosno tri posto od 1. prosinca ove godine, jedan posto povišice od 1. lipnja 2020. a ostatak od dva posto od 1. siječnja 2021. godine.
Sindikati su prihvaćanjem ponude o izmjeni koeficijenata, ujedno dobili i povećanje obećano svim javnim službama kroz dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru, gdje je dogovoreno povećanje osnovice po principu 2+2+2, povećanje božićnice i regresa za 250 kuna, povećanje dara za djecu za 100 kuna i povećanje otpremnine za oko 2100 kuna.
Štrajk je prekinut 3. prosinca, nakon 36 dana, a svaki učenik izgubio je ukupno 16 dana nastave. Ministarstvo obrazovanja uputilo je škole da izgubljene dane nastave nadoknade skraćivanjem božićnih i uskršnjih praznika i produženjem nastave za maturante u svibnju, a za ostale učenike u lipnju.
Štrajk radnika Đure Đakovića, stečaj Uljanika
Radnici Đure Đaković (ĐĐ) grupe krajem listopada započeli su štrajk tražeći isplatu plaća za rujan i ostavke članova Uprave. Taj je štrajk trajao od 24. listopada do 11. studenog.
Uprava ĐĐ grupe krajem studenog podnijela je ostavku, a drugi štrajk počeo je 14. studenog jer su računi grupacije ponovno bili blokirani i nisu bile isplaćene plaće za listopad.
U prosincu je Sindikat metalaca upozorio Vladu da je stanje u ĐĐ grupi alarmantno, optužili su ministra gospodarstva Darka Horvata da nije ispunio obećanja, te zatražili konkretna rješenja oko isplate plaća i financiranja tvrtke.
Na zadnjem sastanku uoči Božića ministar Horvat obećao je radnicima da će do kraja godine dobiti plaće za studeni.
U organizaciji Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, Sindikata metalaca Hrvatske i Jadranskog sindikata radnici pulskog brodogradilišta Uljanik u ožujku su ponovno pokrenuli štrajk, i to nakon velikih sindikalnih akcija u studenome prošle godine.
Zbog neisplate šest plaća radnici su u ožujku i travnju u nekoliko navrata prosvjedovali i blokirali ulaz u brodogradilište, a njihova agonija završila je stečajem pulskog škvera u svibnju ove godine, čime je 1118 radnika dobilo otkaz.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
