Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa uputilo je slučaj Milana Kujundžića u redovnu proceduru, rekla je predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković u Intervjuu tjedna Media servisa.
Novaković je objasnila trebaju li dužnosnici, u ovom slučaju Kujundžić, u imovinsku karticu navesti cijenu nekretnine u trenutku kad je kupljena ili u trenutku kada postaje dužnosnik.
VEZANE VIJESTI
“U trenutku kad stupate na dužnost, ako ste kupili nekretninu te ili prethodne godine, stavit ćete ono što imate u ugovoru o kupoprodaji, odnosno procjenu koju imate od porezne uprave. Ako ste stan kupili prije osam godina, a stupate na dužnost osam godina nakon, onda ćete staviti onu vrijednost, odnosno okvirnu cijenu vaše nekretnine u trenutku kada stupate na dužnost”, rekla je Novaković.
Sporna je i pozajmica od 40 tisuća eura koji Kujundžić nije naveo u kartici. Kasnije je objasnio da je novac posudio od kolege iz studentskih dana, no zašto to nije naveo u kartici? Je li dužan navesti pozajmicu i od koga je novac posudio?
“Dužnosnik je definitivno dužan pozajmicu staviti u karticu. To je određeni dug. Što se tiče osobe, administrativna provjera dopušta da se stavi fizička osoba kao takva, da ima obavezu prema fizičkoj osobi. Kada dođe do redovne dublje provjere kartice, ne samo administrativne, onda Povjerenstvo može tražiti i podatke o osobi, odnosno tko je ta osoba od koje je dužnosnik posudio novac”, rekla je Novaković.
No, da bi i ime osobe od koje je novac posuđen bilo javno objavljeno u kartici, zapreka je GDPR. Navodno se obitelj Kujundžić riješila kredita, no i dalje je navedena rata koju je supruga svaki mjesec plaćala. “Svake godine na kraju godine sve promjene dužnosnik mora uvesti u svoju imovinsku karticu pa tako i ako je otplatio kredit, jednostavno ga makne iz svoje imovinske kartice”, rekla je Novaković. Dodala je da bi bilo logično, nakon svih afera oko nekretnina i zemljišta, da dužnosnici više vode računa o popunjavanju kartice, ali da je to i dalje ostao problem.
Osvrnula se i na izjavu ministra Gordana Grlića Radmana da bi mediji trebali pratiti predsjedanje Vijećem EU-a, a ne imovinske kartice. “Mislim da bi ministar trebao biti svjestan da je imovinska kartica osnovna dužnost dužnosnika, da je osnovni alat transparentnosti i prevencije korupcije. Mislim da je logično da mediji to prate, a mediji se trenutno bave osobom koja je na ministarskoj poziciji tako da to meni uopće nije čudno. Čudi me više izjava ministra”, kazala je.
Hrvatska je prema Indeksu percepcije korupcije među najkorumpiranijima u EU, a u 2019. smo se pogoršali za tri mjesta u odnosu na godinu prije. Novaković na to kaže: “Ako gledam s aspekta svoga posla prošle godine, moram priznati da me ne čudi jer nismo neke velike korake napravili”.
Kaže da joj je teško reći hoće li ikada Povjerenstvo kao preventivno tijelo dobiti veće ovlasti i da je to eventualno moguće očekivati zbog pritisaka izvana. Nedavno su donijeli odluke o pokretanju postupaka u slučajevima bivših ministara Lovre Kuščevića i Tomislava Tolušića. U kojem je to stadiju? “Odluke će biti otpremljene dužnosnicima na koje će se oni očitovati, eventualno dostaviti dokumentaciju ako smatraju da je potrebna i onda će se ići na odlučivanje. Sve bi trebalo biti gotovo u par mjeseci”, rekla je Novaković.
Prošle godina Novaković je, kao i cijelo Povjerenstvo, bila pod velikim pritiskom, poglavito političkim. Na pitanje je li se sad situacija malo primirila, odgovorila je: “Primirilo se jer su bili blagdani i predsjednički izbori pa se nije puno toga događalo. Nova godina počela je s novim događanjima tako da ne očekujemo mirnu godinu. Još su tu i parlamentarni izbori koji uvijek eskaliraju predmete kod nas. Očekujemo burnu godinu, ali to nam je posao. Idemo dalje”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
