Dvojica sudionika jučerašnjeg sastanka državnog vrha neslužbeno su Jutarnjem listu rekla da je sastanak prošao u “vrlo konstruktivnoj atmosferi” i “bez ikakvih trzavica između Plenkovića i Milanovića”, a jedan HDZ-ov ministar za Jutarnji list jako je nahvalio novog predsjednika države zbog njegove “iznimne profesionalnosti i korektnosti”.

“Plenković i Milanović se uvažavaju, drže se striktno svojih ustavnih ovlasti. Otkako je Milanović postao predsjednik, ja nisam primijetio baš nikakav problem u njihovu odnosu. Zasad je iznimno korektan prema Vladi; ni na koji se način ne petlja u međustranačke odnose, kao ni u proces unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Predsjednik i premijer su se bez problema, ubrzo nakon Milanovićeve inauguracije, dogovorili da će novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga biti viceadmiral Robert Hranj, a zasad nema nikakvih indicija da će imati nesuglasica oko čuvanja državne granice i mogućeg angažmana vojske ako se migrantski val prelije s grčko-turske granice dalje prema zapadu, odnosno na našu granicu. Zaključno, početak Milanovićeva mandata, u kontekstu njegova odnosa prema Vladi i njegova djelovanja unutar Ustavom propisanih okvira, ocjenjujem vrlo dobrim”, rekao je Jutarnjem jučer visoki dužnosnik HDZ-a.

Idiličnom početku takozvane kohabitacije predsjednika RH i premijera – premda je Plenković prije najavljivao “tvrdu kohabitaciju” – te silnim pohvalama HDZ-ovih dužnosnika i ministara sigurno je pridonio i sam Milanović vlastitom “korekcijom” nekih važnih stavova, koji su sada vrlo slični ili identični stavovima Andreja Plenkovića, odnosno Vlade.

Primjerice, dok je u predsjedničkoj kampanji Milanović obećao povlačenje hrvatskih vojnika iz misije u Afganistanu “jer to nije naš rat, a nije čak ni NATO-ov” te rekao da “nama tamo više nije mjesto jer je iz sigurnosnih i ekonomskih razloga to opasno”, proteklih je dana promijenio film i sada prema vojnoj misiji u Afganistanu zastupa politiku koja je, zapravo, identična Vladinoj.

Milanović je u utorak u intervjuu na RTL-u rekao kako u petak u Afganistan odlazi posljednji kontingent Hrvatske vojske, a samo dan nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom ostavio je mogućnost da se naša vojska zadrži u Afganistanu možda i malo dulje.

“Hrvatska će, kada je u pitanju misija u Afganistanu, a u svjetlu najnovijih dogovora i ugovora koji su postignuti između SAD-a i talibana, promatrati što se događa i polako se, ali sigurno povlačiti iz te misije. Naravno, ne preko noći jer, kao što ste vidjeli, jedna od prvih odluka koju sam potpisao kao predsjednik RH je odluka o još jednom punom mandatu i punom polugodišnjem sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji u Afganistanu. Nakon toga, odnosno u međuvremenu, radit ćemo planove da tu nazočnost smanjujemo i privedemo relativno brzo kraju. To je pravac”, rekao je.

Milanovićev bliski suradnik tvrdi da se ne radi o promjeni njegova stava, nego o odgovornom i državničkom pristupu.

“Zar bi bilo normalno da Milanović kao novoizabrani predsjednik nije odobrio slanje još jednog, zadnjeg kontingenta u Afganistan kada je taj dogovor s našim saveznicima već dogovoren i isplaniran? To ne bi bilo ni državnički ni politički odgovorno ponašanje”,  kaže sugovornik Jutarnjeg lista.

Predizborno obećanje da će Plenkoviću i njegovoj Vladi biti najbolji prijatelj, Milanović ispunjava i svojim najnovijim stajalištima o ulozi vojske u čuvanju granica od migranata, koji su slični ili istovjetni stajalištima Vlade.

Milanovićev ulazak u predsjednički mandat i odnos prema Plenkovićevoj Vladi hvale i u SDP-u.

No, zasad je prerano procjenjivati trajanje “ljubavi” između predsjednika i premijera. Pravi testovi njihova odnosa bit će imenovanje novog (starog?) šefa SOA-e, imenovanje novih veleposlanika te nabava eskadrile borbenih zrakoplova – proces kojemu Milanović i Plenković pristupaju vrlo različito: premijer forsira natječaj, a šef države izravnu pogodbu sa SAD-om, piše Jutarnji list.