Dvojica krovopokrivača iz Nigerije dobili su posao 13. ožujka i isti dan ga izgubili. Trenutno im je produžen boravak, kao i svim strancima u Hrvatskoj, ali budućnost im je i dalje neizvjesna.

U Republici Hrvatskoj je u periodu od 1. siječnja do 2. travnja ove godine ukupno izdano 18.693 dozvola za boravak i rad radnicima tzv. trećih zemalja kako bi mogli živjeti i raditi u Hrvatskoj. Lekan Asimiyu nije jedan od njih. Kao ni njegov 23-godišnji prijatelj Opeyemi Sunday Olasunkanmi.

Obojica su iz Nigerije te su dobili turističke vize za neschengenske zemlje i tako došli u Hrvatsku, u potrazi za poslom. Posao su brzo našli, ali onda je došla – koronakriza.

Klara Šimunović, Lekanova djevojka, javila nam se s njegovom pričom. Svog sadašnjeg dečka Lekana Asimiyua, upoznala je krajem veljače preko zajedničke prijateljice.

Asimiyu i njegovom prijatelju željela je pomoći da nađu posao te im je tako napisala biografije i pokušala naći poslove u graditeljstvu gdje imaju iskustva kao krovopokrivači. Već nakon prvog poslanog maila, dobili su potvrdni poziv iz jedne zagrebačke građevinske tvrtke koja je odmah ponudila da se na terenu na Pagu odradi probni rad u trajanju od nekoliko dana kako bi se ustanovio nivo znanja koje dečki posjeduju, govori nam Šimunović.

“U petak 13. ožujka okolnosti su potvrdile svu zloslutnost nesretnog datuma. Nakon sto su zadovoljili probni rad, na putu u Zagreb gdje su ih čekale osobne stvari za povratak na teren, u busu za Zagreb dobili su informaciju da ih zbog krize oko koronavirusa ne mogu zaposliti jer su svi poslovi na kojim se trenutno radi obustavljeni”, ističe ona.

Ona ih je čekala da stvarima i smještajem za taj vikend, kako bi proslavili novi posao. Čekanje se, međutim, pretvorilo u karantenu i paralelno obilaženje institucija.

Nakon nekoliko dana i konačne potvrde da traženje posla u izolaciji nije opcija, Šimunović ih je prijavila kao goste u privremeno boravište, a Lekan i Opeyemi našli su se u birokratskom limbu, jer im krajem četvrtog mjeseca isticala turistička viza, a radnu dozvolu za boravak i rad na kraju nisu dobili

Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije nam je kazala kako je upoznata s njihovim slučajem te kako su dobili još par upita koji su se ticali tražitelja azila koji su dobili drugostupanjsku negativnu odluku Upravnog suda u azilnom postupku i izgubili pravo na smještaj, a nisu u mogućnosti napustiti Republiku Hrvatsku. 

CMS se zbog upita koje je dobio obratio MUP-u dopisom u kojem su tražili pojašnjenje što se trenutno događa s osobama koje su trebale napustiti RH, a zbog trenutne situacije to ne mogu.

“Nabrojili smo tu osobe koje su dobile rješenja o napuštanju EGP-a, strane radnike koji su izgubili posao i strance u neregularnom statusu. Predložili smo da se navedenim skupinama za vrijeme pandemije odobri privremeni boravak iz humanitarnih razloga te smo predložili razmatranje portugalskog modela kojim bi izgleglice i migranti za vrijeme pandemije dobili građanska prava, odnosno imali pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama.”

Hrvatska je, međutim, 16. travnja na sjednici Vlade prihvatila Nacrte prijedloga zakona o dopunama Zakona o strancima te Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji.

“Razlog za dopune predmetnih Zakona je isti, a radi se o smanjenju socijalnih kontakata službenika koji provode upravne postupke i državljana trećih zemalja te državljana država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji u policijskim upravama, odnosno postajama, za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19”, objasnio je ministar Božinović tom prilikom.

“Dopunama Zakona o strancima omogućilo bi se državljanima trećih zemalja, da za vrijeme trajanja epidemije koriste izdane dozvole boravka, radi nastavka nesmetanog boravka i rada u Republici Hrvatskoj te se propisuje da radnje u upravnom postupku koje bi bili dužni poduzeti, mogu poduzeti najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka epidemije”, istaknuo je ministar Božinović.

Lekan i Opeyemi su stoga uspijeli prijaviti boravište u Hrvatskoj, što im je dalo bar privremenu sigurnost. Barem dok traje ova koronakriza. Pitanje s kojima se sada bore je i ono koje muči sve veći broj Hrvata – što kada pandemija prestane, a oni ionako nemaju dovoljno sredstava za preživljavanje?

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram