Doc. dr. sc. Mario Štefanović, spec. med. biokemije, predstojnik Kliničkog zavoda za kemiju KBC Sestre milosrdnice i voditelj laboratorija za testiranje, gostovao je u Novom danu gdje je između ostalog pojasnio važnost testiranja.
Voditelj laboratorija za testiranje u KBC Sestre milosrdnice Mario Štefanović rekao je u Novom danu da procjenjuje kako će se novom razinom količine testiranja situacija poboljšati jer je bitno krivlju držati što nižom.
VEZANA VIJEST
“Najbitnije je držati balans između malog broja novooboljelih i opasnosti da se broj otme kontroli i pogorša situacija. Situacija je takva da možemo ležernije sagledati situaciju i da će brojke, koje se smanjuju, omogućiti normalizaciju”, rekao je dodavši da tek treba vidjeti što će primjerice Švedska dobiti ili izgubiti posve drugačijim pristupom borbi protiv koronavirusa.
Bez virusa
Štefanović kaže da su samoizolaciju djelatnika jako dobro organizirali i da su pri povratku svi testirani. Otkako su prije dva tjedna uveli testiranja djelatnika, svi nalazi su negativni.
#related-news_0
“Oprezni smo jer iako su molekularni testovi za prisustvo virusa najviše moguće pouzdani, ništa nije sto posto. Možete imati situaciju u kojoj je prekratko vrijeme prošlo od zaraze virusom pa nećete uspjeti dokazati dovoljnu količinu virusa u brisu pa bi rezultat mogao biti lažno negativan. Ili situaciju u kojoj je nakon završetka infekcije količina virusa u dovoljnom broju opala u brisevima, pa je opet moguće pokazati lažno negativan rezultat, a pacijent je još infektivan. Takvih se situcija bojimo da ne izdamo lažno negativan rezultat pa je dobro unutar 48 sati još jednom potvrditi negativnost rezultata testa da bismo bili sigurni.”
Serološki testovi
Komentirajući serološke testove i njihovu važnost, Štefanović je rekao:
“Ti testovi nisu zamjena za molekularne. Molekularni testovi dokazuju akutnu fazu prisutstva virusa osobe koja ga može širiti. Serološki testovi nadopunjuju priču s dijagnostikom i mogu pokazati dvije važne stvari. Jedna je kroz ispitivanje dijela populacije, npr. skupinu od 1000 pacijenata, ako utvrdimo da su u određenom postotku prisutna antitijela, te osobe su bile u kontaktu s virusom bilo da su preboljele bolest ili su bili asimptomatski, kod tog postotka mogli bismo saznati koliki dio populacije je bio zahvaćen virusom i koji je stekao, prepostavljamo, određeni imunitet. Još ne znamo koliko će taj imunitet trajati jer imamo premali broj podataka, iako ima nazanka da će se imunitet zadržati bar neko vrijeme, mjesecima, možda koju godinu. I druga stvar, je li osoba stekla imunitet. tj. preboljela bolest i kao takva neko vrijeme će biti pošteđena nove zaraze tim virusom, npr. kod zdravstvenih djelatnika koji bi mogli biti vraćeni u sustav s obzirom da su preboljeli bolest i više ne mogu biti zaraženi. To znanost tek treba potvrditi. Testovi određuju dva tipa protutijela – jedna koja se razvijaju odmah nakon zaraze i kraće su vrijeme pristuna, i druga koja se javljaju kasnije i duže traju – mjesecima, godinama, a kod nekih zaraznih bolesti cijeli život. To nam je želja.”
#related-news_0
Istraživanja su potvrdila da je koronavirus jedan od virusa koji se vrlo često mijenja tokom svojeg množenja među populacijom i te promjene mijenjaju njegovu strukturu protiv koje se ljudi bore antitijelima. Antitijela koja smo proizveli možda u sljedećem kontaktu sa sličnom strukturom virusa, neće više biti dovoljno djleotvorna pa ćemo biti u riziku da opet obolimo od iste bolesti, istaknuo je Štefanović.
“Screenning nacije”
Također, napomenuo je da je osim kontakta s virusom bitna i količina virusa s kojom smo u kontaktu.
“Osoba koja pokazuje simptome u izraženijoj mjeri, bit će zaraznija za druge nego netko tko je apsimptomatski i čiji se organizam uspješno nosi s količinom virusa. Stalno se naglašava higijena, te mjere najviše doprinose i vjerujem da ćemo se uspješno držati oko daljnjeg širenja bolesti s obzirom na povećani broj testiranja na virus”, napomenuo je. Pojasnio je i što znači “screenning nacije” koji se u posljednje vrijeme češće spominje:
“Cijela nacija se neće moći testirati jer ne može napraviti screening sa četiri milijuna testova za cijelu Hrvatsku. Ali u takvim situacijaam je moguće odrediti skupinu, npr. 1000 bolesnika u nekoj regiji ili 1000 ljudi. U tom broju ćete odrediti svima status stanja antitijela i tako doći do podatka u kojem postotku su ljudi bili u kontaktu s virusom, koliko ga je preboljelo i tako ćete imati sliku koja se može preslikati na cijelu populaciju, tako se dobije prilično precizan pokazatelj.”
Na kraju je zaključio da je najizglednije da do cjepiva ili lijeka prvi dođu znanstvenici u Americi, jer je ondje “najveći volumen svjetske znanosti”, no rekao je da i Europa i Izrael imaju sjajne stručnjake i laboratorije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
