Europski parlament donio je na posljednjoj plenarnoj sjednici rezoluciju u kojoj traži da se poveća višegodišnji proračun EU-a i osnuje fond za opravak od najmanje dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi), prijeteći vetom ako se njihovi zahtjevi ne ispune.
Višegodišnji financijski okvir (VFO) dugoročni je proračun EU-a kojim se za period od najkraće pet godina postavljaju ograničenja za potrošnju na razini EU-a. VFO o kojem se trenutno govori dogovarao bi se za sedam godina, od 2021. do 2027., a mnogi u njega polažu nade kao bitno mjesto za oporavak Europske unije od epidemije koronavirusa i utjecaja koji virus ima na gospodarstvo.
Jedno je jasno – čekaju nas recesija i kriza gore od one 2008. godine na koju je potreban zajednički odgovor svih država članica Europske unije. Međutim, dok svi govore o solidarnosti, neke države zagovaraju pomoć u obliku bespovratnih sredstva, dok one „škrte“ ili „štedljive“ kažu: pomoć da, u obliku zajmova.
Kako dišu europarlamentarci po pitanju proračuna EU-a, koronaobveznica i (a)simetričnog razvoja i zaduživanja država članica mogli smo saznati tijekom webinara u organizaciji Europskog parlamenta.
VEZANA VIJEST
Šok po gospodarstva i države članice je simetričan, pa će stoga i efekti istoga biti simetrični, tvrde neki. No, je li to doista tako? Da, pandemija koronavirusa je kriza koja je pogodila cijeli svijet, ali neke države su bogatije, neke spremnije, neke imaju bolji zdravstveni sustav.
S druge strane također se govori o potrebi za brzom reakcijom Europske unije, ali ona još uvijek izostaje. Nameće se pitanje hoće li spori odgovor Europske unije dovesti do još jačeg euroskepticizma. Kako će se kriza odraziti na javni dug država članica?
Zajmovi ili grantovi, tj. bespovratna sredstva?
Prošli tjedan europarlamentarci su s 505 glasova za i 119 protiv te 69 suzdržana usvojili rezoluciju o reviziji proračuna EU-a. Ta ulaganja moraju se, tvrde europarlamentarci, ostvariti povrh financiranja VFO-a.
Oni zahtijevaju snažan paket mjera usmjeren na potrebe građana koji je pritom utemeljen na proračunu EU-a.
Fond za oporavak od krize bio bi „težak“ dva bilijuna eura te se financirao „izdavanjem dugoročnih obveznica za oporavak“; paketi bi se isplaćivali kroz zajmove i uglavnom bespovratna sredstva s ciljem smanjivanja socijalne i gospodarske nejednakosti i zadovoljavanja potreba onih koji su najviše pogođeni krizom. Parlament ta sredstva traži povrh Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji također želi povećati.
#related-news_0
“Osim sljedećeg VFO-a kao dugoročnog proračuna EU-a, potrebno je osigurati plan oporavka, ali ne na štetu postojećih i budućih programa EU-a”, ističu zastupnici.
Europska komisija odgodila je za 27. svibnja predstavljanje prijedloga novog dugoročnog proračuna i fonda za oporavak, čiji je cilj potaknuti rast gospodarstva suočenog s najtežom krizom u europskoj povijesti. Koplja se još lome oko pitanja treba li se novac iz fonda dodjeljivati u obliku zajmova ili bespovratne pomoći. Neke sjeverne zemlje te tzv. “štedljive” zemlje protive se tome te tvrde kako se solidarnost mora iskazati, ali zajmovima, a ne bespovratnom pomoći.
Njemačka i Francuska predložile su početkom ovoga tjedna osnivanje 500 milijardi eura vrijednog fonda iz kojeg bi se isplaćivala bespovratna potpora zemljama i sektorima Europske unije najteže pogođenima pandemijom.
Predložili su to francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, naglašavajući pritom kako pomoć treba doći u obliku pomoći, ne kredita, a financirala bi se zajedničkim obveznicama. Države poput Austrije, Danske i Nizozemske nisu za tu opciju.
Odluku o osnivanju europskog fonda za oporavak trebale bi prihvatiti sve članice EU-a i Europski parlament koji će teško biti impresioniran francusko-njemačkim prijedlogom budući da je za financiranje oporavka zatražio 2.000 milijardi eura.
Simetrični šok, ali asimetrični odgovor
Ernest Urtasun, član parlamentarnog Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku iz redova Zelenih, tvrdi kako je oslanjanje na nacionalno zaduživanje i nečinjenje ništa od strane Europske unije neodgovorno po fiskalnu politiku.
One države članice koje imaju fiskalne mogućnosti će pružiti financijsku pomoć svojim firmama i poduzećima, dok one koje nemaju fiskalnog manevarskog prostora neće biti u mogućnosti pružiti takav vid pomoći. Ovo će dovesti do asimetričnog razvoja država članica, tvrdi on te ističe kako ova kriza ne smije dovesti do još jedne fiskalne krize i mjera štednje.
Valérie Hayer, francuska zastupnica Renewa i članica pregovaračkog tima Parlamenta za novi dugoročni proračun tvrdi kako ne bismo trebali nesrazmjeno povećavati javni dug država članica. Umjesto toga ona govori o zaduživanju na razini Europske unije, kao što bi to uostalom napravila bilo koja nacionalna država suočena s krizom.
#related-news_0
Dodaje kako su države članice pokazale svoju odgovornost i trud te kako ključ leži u solidarnosti.
Financijski analitičar Financial Timesa Martin Sandbu kazao je kako su sudionici webinara govorili o urgentnosti i brzini kojom se moraju donositi odluke. Političke odluke moraju biti donesene vrlo brzo, smjesta, gotovo pa da su trebale biti donesene i ranije, prije nego su bili poznati razmjeri krize i tko će biti najpogođeniji.
“Ova kriza ima potencijal da promijeni sve”, kazao je Sandbu te ističe i jedno važno pitanje, a to je: “Na što ćemo potrošiti novac?”. Priroda krize je takva, kaže on, da ne sumnjamo ni malo u pitanje solidarnosti te važnost države i državne potrošnje. Ipak ističe da će većina napora morati biti usmjerena na razini nacionalnih država. Dakle, čak i s najvećim zajedničkim fondom za oporavak, doći će do jakog nacionalnog deficita. Ističe i kako je izrazito važno da države znaju da će novac doći u predstojećem razdoblju, godinama, tako da sada mogu potrošnju usmjeriti u što god da je potrebno.
No, pitanje je kako će reagirati tzv. “štedljive”, tj. “škrte” države? Do čega će dovesti asimetrični razvoj? Kriza će zasigurno najviše pogoditi one države koje se ionako nalaze u nezavidnoj poziciji te one s manje fiskalnog manevarskog prostora.
Nemaju sve države dovoljno fiskalnog prostora” i likvidnosti da se dodatno zaduže za nužne investicije. Kako zajedno kolektivno iznijeti troškove pandemije i poticanja gospodarstva? Odgovor ćemo dobiti u predstojećim danima i tjednima, ali i godinama kada će postati jasno jesu li proračun EU-a, kao i fond za oporavak ispunili svoju namjenu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
