Kako bi napokon sredili popis stranačkih članova i uveli red u plaćanje članarina (a vjerojatno i povećali naplatu) u HDZ-u su odlučili da oni članovi koji ne plaćaju članarinu, a nisu oslobođeni plaćanja, ne mogu sudjelovati na unutarstranačkim, niti biti kandidati HDZ-a na lokalnim ili državnim izborima.

Dopis s takvim uputama te razrađenim cijenama obavezne članarine ovih je dana iz središnjice stranke poslan svim HDZ-ovim lokalnim organizacijama. U dopisu se poziva na Financijski statut HDZ-a (usvojen u studenome 2014. godine) prema kojem svi članovi moraju plaćati članarinu.

Ona se pak definira kao redovna i dužnosnička. Dosad se u HDZ-u nije vodilo odveć računa o plaćanju članarine, “plaćao je tko je htio”, a redovno su je jedino plaćali dužnosnici kojima se s plaće, odnosno naknade uzima pet posto iznosa. Sada je propisano da članarina za zaposlene i umirovljenike s primanjima ispod 3.000 kuna iznosi pet, a oni s primanjima većim od 3.000 kuna plaćaju deset kuna. U vodstvu HDZ-a smatraju da je riječ o simboličnom iznosu koji neće opteretiti njihove članove, piše Večernji list.

Više je razloga zašto HDZ sređuje popis članova i uvodi obavezne članarine. Prvo, HDZ je prošlu godinu završio s minusom od 10 milijuna kuna, a iako se stranka hvali da ima 220.000 članova, od članarina je lani uprihodila samo 3,2 milijuna kuna. Za usporedbu, SDP koji ima 40-ak tisuća članova, od članarina ubere 2,11 milijuna kuna. Jasno je da HDZ, zapravo, nema toliko članova, odnosno da velika većina ne plaća članarinu i da ih se može eventualno smatrati pasivnim članovima. Drugo, ako će se idući unutarstranački izbori za šefa HDZ-a, koji su na redu 2016. godine, održati po načelu jedan član – jedan glas, a ne delegatski, preduvjet je točan popis članova. Da bi svaki član mogao birati, mora se točno znati tko su sve članovi. Karamarko je nakon pobjede u HDZ-u prije tri godine najavio da će odmah nakon tadašnjih lokalnih izbora održati ponovne unutarstranačke izbore po načelu – jedan član – jedan glas.