Pred hrvatskim europarlamentarcima je veliki tjedan u kojem EP odlučuje o milijardama za izvlačenje iz krize, između ostalog i Hrvatske, o kritici rasizmu u SAD-u, ali i u EU i o europskim planovima susjeda iz regije
Po svemu sudeći EU je naučila određene lekcije iz povijesti, poručili su europarlamentarci iz Hrvatske Tonino Picula, Karlo Ressler i Ruža Tomašić, i ono o čemu će se odlučivati ovog tjedna u Europskom parlamentu odredit će budućnost EU-a i njenih pola milijarde stanovnika. O budućnosti EU-a i Hrvatske u narednih nekoliko desetljeća njih troje odgovaralo je na pitanja tijekom zajedničke videokonferencije.
Aktualni paket mjera za Hrvatsku predviđa pomoć od 10 milijardi eura, prema čemu Tomašić ima određene rezerve, jer, pita se, riječ je o velikom novcu i, koliko god da bi ga se vraćalo od 2028. sve do 2058., ona nije sigurna koliko će to biti baš tako dobra vijest. Ressler je objasnio da će to, istina, biti trošak, ali…:
„… ali nas povijest uči da je u ovakvim situacijama nužna brza reakcija, a u odnosu na prošlu krizu, mislim da je ova jako brza”, odgovorio je Ressler na dvojbe oko paketa kojim bi Hrvatska trebala biti itekako zadovoljna.
Picula je objasnio i dalje, da je, kao prvo, financijska kriza iz 2008. pokazala opasnost katastrofalnih posljedica od „fiskalne ortodoksnosti” po EU, posebno po dio izrazito osjetljivih članica koje se niti do danas nisu sasvim oporavile od posljednje krize. Tada je, podsjetio je, Njemačka bila ta koja je zagovarala radikalnu štednju. No, danas je svijest o opasnostima dovela do sasvim drugačijeg rješenja.
„Logika je da se Europska komisija zaduži na svjetskim tržištima jer ima bonitet AAA, a dobar dio članica taj bonitet nema. Rok za otplatu je od 2028. do 2058. Za pretpostaviti je da će ta otplata biti puno lakša od oporavka posljedica od financijske krize iz 2008.”, kazao je Picula.
VEZANE VIJESTI
Rekao je da je u dobu posljedica od pandemije na kocki još i više toga, da su u pitanje došli i baština EU-a, kao njena povijesna dostignuća, posebno schengenski prostor, zajedničko tržište, o ekonomiji i političkoj stabilnosti da se ne govori:
„EU je dobro reagirala na pandemiju. Kritike koje su bile upućene, bile su opravdane, o tome je govorila Ursula van der Leyen, ali europske institucije sada pomalo hvataju korak i niz deficita pokušavaju korigirati nizom zakonskih prijedloga. Riječ je o paketu prijedloga koji bi trebao učiniti institucije EU-a funkcionalnijima i okrenutijima posebno građanima EU-a.”
Picula će, osim toga kao izvjestitelj za to područje, u parlamentu pokrivati izjašnjavanje o preporukama EU-a na Zapadni Balkan, što je vrlo sretna okolnost po Hrvatskoj susjedne zemlje u regiji, mahom kandidatkinje za članstvo u EU-u. Ovaj hrvatski europarlamentarac imat će pune ruke posla i zato što je prije dva tjedna imenovan stalnim izvjestiteljem EP-a za odnose sa SAD-om.
„Dobili smo i mogućnost raspravljati o situaciji u SAD-u. Ali ne samo o događanjima nakon ubojstva Georgea Floyda, odnosno neće biti riječ samo o rasizmu prema afroameričkoj zajednici u SAD-u, nego i o rasizmu u samoj EU. Ne možemo donijeti deklaraciju u EP o diskriminaciji po osnovi rase u SAD, a da pritom ne spomenemo isti problem u EU. To ne bi bilo niti korektno niti točno”, najavio je Picula.
Rekao je da se antirasistički pokret u bitnoj mjeri osjeća i u Europi, tako i u Bruxellesu, gdje se „označavaju spomenici osobama iz doba kolonijalne prošlosti”, odnosno povijesni likovi koji su za života promovirali rasizam, pa čak i direktno izrabljivali crnce u tadašnjim kolonijama europskih sila, od čega se mnoštvo zemalja po Africi i šire do danas nije oporavilo.
„Od Europske komisije tražimo okvir za nacionalno rješavanje rasizma i diskriminacije, strože kažnjavanje takvih stvari”, kazao je, a onda i objasnio uzroke kulminacije stanja u SAD-u:
„U SAD je militarizacija policije uzela maha u zadnjih 20 godina, od terorističkog napada na ‘Blizance’ 2001.”
Dodao je da svoje probleme ima i EU, a što se tiče Hrvatske, da je gorući problem stanje s Romima u Međimurju i drugdje koji trpe diskriminaciju pri, primjerice, zapošljavanju. Podsjetio je i na najnovije katastrofalne pojave s grafitima i porukama najniže vrste kojima se prijeti Srbima:
„U Kustošiji u Zagrebu je skupina nogometnih huligana objavila jednu zbilja odvratnu poruku prema onima najranjivijima iz srpske zajednice.”
#related-news_0
Ressler je kao član Odbora za građanske slobode sudjelovao u raspravi koja se na Odboru vodila o rezoluciji o Schengenu (o čemu će sada glasati i svi zastupnici na plenarnoj sjednici), a izvjestitelj je EPP-a za proračun za 2021. kao član Odbora za proračune.
„Europski parlament daje jasnu poruku da je Hrvatska spremna za schengensko područje kao što je EK potvrdila u ožujku prošle godine”, kazao je Ressler.
Unatoč izrazitim političkim, pa i ideološkim razlikama, oko toga između njega Picule i Tomašić razlike nema; Hrvatska želi u Schengen čim prije i ne sumnjaju da će skupa to i provesti. Ono oko čega se ipak ne slažu u potpunosti stvari su poput pregovora Velike Britanije i EU-a oko Brexita.
Picula objašnjava da London želi zaključiti više zasebnih resorskih sporazuma, dok EU želi zaključiti jedan kompletan sporazum kako bi joj bilo lakše kontrolirati provođenje dogovorenog.
„Taktika britanskog premijera ide u tom pravcu da protok vremena bude opterećenje po EU. On kaže da je sporazum moguće zaključiti za šest tjedana. S druge strane Charles Michel (predsjednik Europskog vijeća, op. a.) mu kaže da je takvo što, naravno, nemoguće. Rok je 31. prosinca ove godine. Sve drugo bi pogodilo ekonomije s obje strane Kanala, a osjetili bi to građani i EU i UK, a za što se svi deklariraju da je to zadnja stvar koju bi itko želio”, kazao je Picula.
Tomašić, međutim, smatra da su obje strane u pregovore ušle nespremno:
„Britanci nisu očekivali da će Brexit zaživjeti, pa se nisu niti pripremali na to. EU želi biti tvrdokorna i pokazati drugim članicma što ih čeka ako bi htjele izaći iz EU. Obje strane bi trebale promijeniti svoje pristupe, da ne idu tako tvrdo.”
„A za cijelo to vrijeme izostaje vanjskopolitička i sigurnosna suradnja”, primijetio je Ressler štetu koja se pritom nakuplja s obje strane.
Novinari su svo troje zamolili i da komentiraju najavljeno slanje nadzora EK na granice Hrvatske kao granice EU-a zbog izvještaja organizacija poput Amnesty Internationala o navodnim mučenjima hrvatskih policajaca nad ilegalnim imigrantima.
#related-news_0
„Europska komisija je stalno u kontaktu s MUP-om i s pučkom pravobraniteljicom. Mislim da je potrebno biti činjenično utemeljen kad je riječ o ovakvim pitanjima. Jasno je da bi svako nehumano postupanje bilo potpuno neprihvatljivo, ali je jasno i da ne smijemo dopustiti da određeni akteri žele promijeniti percepciju učinkovitosti Hrvatske u kontroli granica u međunarodnoj zajed”, komentirao je Ressler.
Tomašić je bila oštrija: „Izvještajima organizacija o hrvatskoj policiji, oprostite, ali ja im ne vjerujem. To bi bilo previše mučno! Uostalom, pokazalo se već prije da neke prijavljene stvari nisu bile točne, da to nije radila hrvatska policija. Ne kažem da nije bilo incidenata, ali ne u tolikoj mjeri koliko se blati hrvatska policija.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
