Govoreći o epidemiji Covida-19, Zvonimir Troskot kritizirao je ponašanje hrvatskih vlasti koje su u jednom trenutku slijedile zatvaranje iz „kineskog modela“, a onda su prešle na „sustav liberalnijičak i od švedskog“
Prvi čovjek izborne liste Mosta u VII izbornoj jedinici, rekao je da je Andrej Plenković, posebno kao premijer, trebao ići u samoizolaciju nakon susreta Novakom Đokovićem kad je tenisač već bio zaražen.
„Trebao je to napraviti slijedeći primjer Angele Merkel i Trudeaua“, rekao je Troskot.
Za izbore je rekao da se nitko neće usuditi premjestiti izbore na jesen sad kad su već raspisani. Između ostalog i zbog epidemiološkog stanja na jesen koje bi lako moglo biti gore nego sad.
„Preuzeli smo tzv. kineski model gdje smo išli čak i do zakonskog prijedloga da se nadziru mobiteli građana, čime se otvara i pitanje ustavnih prava građana. Sada pak imamo model liberalniji i od švedskog“, rekao je Troskot.
VEZANE VIJESTI
Sve skupa, kazao je, dovelo je dotle da se Hrvatska donedavno smatrala „korona-free“ zemljom, a sad „ nas svjetski mediji prikazuju kao žarište u drugom valu“ epidemije.
Rekao je da je bilo je nelogično i to što su neke trgovine bile otvorene, što samo po sebi ne bi bilo problem da nije nečega drugog:
„Imali ste otvorene velike strane trgovačke lance, što nije loše s obzirom na potrebe društva, ali smo zatvorili tržnice gdje su naše kumice prodavale mlijeko, sir, povrće koje su uzgojili, s trudom nastojeći zaraditi za život.“
Ministru Viliju Berošu priznao je kao i medicinarima veliki doprinos u suzbijanju epidemije. Ali sad…:
„Beroš sada govori da je virus oslabio, a s druge strane Đikić i drugi stručnjaci kažu da ne postoji dokaz za to. Mislim da je to opasna stvar.“
Voditeljica N1 pitala ga je za detalje ovršnog zakona Mosta.
„U potpunosti smo za izmjenu cijelog Ovršnog zakona. Ovakav kakav je sad, nije jasan čak ni ljudima koji su zakon sastavljali. Ovrha ne može biti gospodarska djelatnost koja ide u smjeru namirivanja troškova ovrhe, nego mora ići u smjeru namirivanja potraživanja“, rekao je.
#related-news_0
Jedna od mjera, dodao je, bila bi digitalizacija ovršnog sustava i vraćanje nadležnosti sudu, po primjeru Slovenije, gdje bi sve te ovrhe nadgledalo nekoliko sudaca i nekoliko ovršnih službenika.
„Sud zato što je u određenim situacijama sud taj koji mora odlučivati o razmjernosti ovrhe. Htjeli bismo spriječiti i privatizaciju slučajeva. Jer nekad na temelju vjerodostojnih isprava odlučuju javni bilježnici“, nastavio je:
„Što se tiče financiranja ovrhe, naš je prijedlog da se prvenstveno uđe u koštac s glavnicom, a tek onda s kamatama i s administrativnim troškovima. Uveli bismo u prijedlog i da se u zateznu kamatu uvede prag preko kojega se ne bi mogla obračunavati zatezna kamata, kako ne bismo dodatno opterećivali naše građane bespotrebnim administrativnim troškovima.“
Za najavljeni paket mjera Vlade o subvenciji skraćenog radnog vremena rekao je da tek treba vidjeti koja bi bila optimalna mjera primjene.
„ Ako vlada uđe u te mjere i krene financirati skraćeno radno vrijeme, treba osigurati da ta poduzeća ne otpuste radnike na jesen. Ako svi ti ljudi dobiju otkaz, opet će doći na teret države i ona će ih morati financirati“, primijetio je.
Podsjetio je da se slično događalo u SAD-u 2008. kad je administracija Baracka Obame propustila postaviti uvjete financijske pomoći.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
