Virusni imunolog Stipan Jonjić u Novom danu pojasnio je koliko hrvatski znanstvenici mogu doprinijeti u istraživanju koronavirusa, kako vidi rezultate istraživanja rađenih serološkim testovima, kao i je li osobama koje su već oboljele od koronavirusa garantiran imunitet u budućnosti.
Što se tiče seroloških testova na kojima je bilo 2.4 pozitivnih, od 1050 testiranih, Jonjić kaže kako se je sumnjičav oko njih.
“Još sam sumnjičav ovo seroloških testova zbog toga što ne znamo jesu li oni tako postavljeni da selektivno detektiraju Covid 19 u odnosu na druge koronaviruse. Sklon sam na temelju jednog rada blagom oprezu. Oni svakako daju neki okvir, no skeptičan sam oko postotka koji je dobiven.
VEZANA VIJEST
Mislim da je broj manji, da su serološki testovi križno reaktivni – da dio pozitivnih spada u one koji su bili u susretu s nekim drugim koronavirusom. Jako se puno radi na testovima i vjerujem da će biti puno točniji, u odnosu na srodne viruse, ali sam sada sklon ogradi. Dio ljudi koje proglasimo pozitivnima možda nisu pozitivni na SARS-CoV-2, no vjerujem da ćemo, što idemo dalje, oko seropozitivnosti biti točniji”, rekao je Stipan Jonjić.
Oni koji su preboljeli koronu mogu se opet zaraziti
Što ako oni koji su preboljeli imaju antitijela?
“Nema spora da oni koji obole razvijaju antitijela, no kod ovog virusa se zna je li taj memorijski odgovor, imunološko pamćenje i garantirani imunitet. Ovdje to nije tako, postoji pad titra antitijela i vjerojatno je da nakon nekog vremena ljudi koji su preboljeli koronavirus mogu ponovno biti inficirani.
#related-news_0
Stalno smo u kontaktu s koronavirusima. Da imunitet na koronavirus traje vječno, bili bismo zaštićeni, ali tih je virusa više i oni stalno cirkuliraju. Cjepivo mora biti dobro i štititi nas od ponovne infekcije. Oni koji su preboljeli Covid 19 teorijski mogu za godinu, dvije ili tri biti ponovno inficirani.
Ova pandemija je maraton, a mi smo na njegovim početnim fazama. Cijepljenje je vjerojatno spas, bez obzira na to kada dođe. Postoji 120 pretkliničkih studija za cjepiva, a ona moraju biti na razini koja daje stabilan, kvalitetni odgovor. Puno se radi na brzinu, toliko je novca uloženo – ovo je nevjerojatno veliki eksperiment, kakav svijet još nije imao, no nama za dugotrajnu zaštitu treba kvalitetno cjepivo”, rekao je Jonjić.
Moramo naučiti: Ako smo bolesni, ne idemo na posao
Na pitanje oko toga zašto gledamo ponovno razbuktavanje epidemije, rekao je kako moramo naučiti živjeti s virusom, ali uz promjenu navika.
“Slažem se da život mora ići dalje, ali život je sada drugačiji. Moramo to naučiti, da ne možemo imati neke manifestacije koje smo imali ranije… Smatram da je jako bitno nositi masku, redovito dezinficirati i držati distancu.
Naš stožer je sjajno ogradio posao oko infekcije, ali onda smo se svi počeli opuštati, mislili smo da ljeto će proći dobro, te da nas čeka jesen.
#related-news_0
Sklon sam restriktivnijim mjerama – da se ne može dogoditi da nas u shopping centru radnik nema masku i rukavice, da distanca nije zagarantirana.
Moramo se naučiti da ako imamo temperaturu ne idemo na posao, nego to javimo nekome. Tijekom smo epidemije puno naučili, naši se ljudi znaju ponašati disciplinirano, ali se i lako opustimo. Volimo vidjeti da je nešto iza nas, ali je ova epidemija na samom početku, ništa nije iza nas, a ovo možemo kroz nekoliko godina riješiti samo ako se pridržavamo mjera”, rekao je.
Dodao je kako je što se tiče zime čuo špekulacije o mutaciji virusa.
“To može značiti na gore, da bude virulentniji ili manje virulentan, a ne znam što mi želimo – da bude manje virulentan, a da se više širi? Zimi imamo i druge respiratorne probleme koji dolaze. Suzdržao bih se špekulacija”, rekao je.
Što mogu hrvatski znanstvenici?
“Ovo je nevjerojatno, u pet mjeseci trajanja pandemije o tome je izašlo više publikacija o tome nego u 20 godina o svim virusima zajedno.U istraživanje ove pandemije uključili su se epidemiolozi, virolozi, ali i mnogi drugi znanstvenici. Mi nismo imali puno grupa ljudi koji se bave virusologijom. Dobro je da je hrvatska vlada neka sredstva uložila u istraživanje, no naši znanstvenici istražuju ono što znaju. Mi ne znamo zašto su stariji ljudi rizičniji od mlađih.
Hrvatski znanstvenici se trebaju uključiti, ali mi smo samo dio tog svijeta, no dobro je što su naši znanstvenici umreženi sa svjetskim”, zaključio je Jonjić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.