Hoće li ipak Vladi biti teško ispuniti predizborno obećanje oko teritorijalnog preustroja Hrvatske koji se pokazao kao neefikasan. Iako ministar Ivan Malenica kaže da neće odustati, neki su gradonačelnici oštro protiv ukidanja gradova i općina.

Dođe li doista do temeljite reforme, Komiža je jedna od onih koji bi prvi mogli izgubiti status grada. Pitanje je i zaslužuje li i susjedni Vis taj status. No, gradonačelnica odmahuje – broj stanovnika, kaže, ne bi smio biti presudan kriterij.

“Nema potrebe za tim ukoliko su općine i gradovi efikasni. i jedan i drugi grad potpuno samostalno funkcioniraju i za to nema nikakve potrebe”, mišljenja je SDP-ova gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević.

No, što ako se ipak dogodi? Komiža u kojoj vlada SDP, morala bi se ponovno vratiti u otočki brak s Visom, u kojem vlada HDZ. Zajedno, i dalje tek nešto malo više od 3 i pol tisuće stanovnika.

“I jedan i drugi grad mogu aplicirati na brojne EU projekte, zasigurno ne bi mogli toliko sredstava povući kada bi bili zajedno i zato mislim da je bolje da prijavljujemo puno više projekata i da se svatko na svoj način bori za te projekte i lobira za njih”, smatra gradonačelnica Komiže.

Vladajući, poznato je, ne žele ukidati županije, no, čini se da ne odustaju tako lako niti od neperspektivnih općina. To bi moglo samo pojačati iseljavanje iz ruralnih područja, upozorava osječko baranjski župan.

“A je li to cilj? Ako je to cilj, onda ukinimo sve općine! Vratimo kako je bilo za bivše Jugoslavije i vidjet ćete da ćete za godinu dana imati veliko nezadovoljstvo onih koji žive na rubovima velikih općina”, rezolutan je Ivan Anušić.

Anušić zna, godinama je bio načelnik općine Antunovac, stanovnika baš koliko i cijeli otok Vis. Da nije općina, teško da bi povukao 100 milijuna kuna iz europskih fondova. Bio bi baš kao Sarvaš ili Nemetin, gradu Osijeku zadnja rupa na svirali.

“To su naselja koja vape za investicijama, grad Osijek naravno nema razumijevanja za svoja rubna naselja, a da su ta naselja danas općine, oni ne bi danas imali problem s infrastrukturom, vrtićima, svih problema koje nema Antunovac”, ustvrdio je Anušić.

U velikom Zagrebu, pak, neki u reformi vide velika šansu. U HNS-u pozdravljaju rezanje broja vijećnika, a posebno mjesnih odbora, koje bi potpuno ukinuli. O gradskim četvrtima trebalo bi, kažu, odlučivati isključivo u gradskim četvrtima, a ne u uredu gradonačelnika.

Na vrhu se zapravo samo potpisuje samo ono što su ljudi, građani sa svojim predstavnicima u kvartovima predložili”, kaže HNS-ov Tomislav Stojak.

“Bandić kao fikus?”

“Ja bih volio da je gradonačelnik, recimo ruža, koja cvjeta u proljeće i uljepšava grad tako da mi ugodnije živimo”, odgovara Stojak.

No, mnogi misle da reforma u Zagrebu neće zagrebati dublje od površine.

“Vi možete kozmetički tako smanjiti broj zastupnika u Skupštini, a da se zapošljavaju stotine na plaći na raznim izmišljenim mjestima savjetnika ili se povećava broj gradskih ministara, odnosno pročelnika”, upozorava Tomislav Tomašević iz Možemo!.

Jasno se nameće zaključak: Mnogo važniji kriterij od broja stanovnika trebao bi biti njihov financijski potencijal, koji je od općine do općine dramatično različit.

Kao i sposobnost lokalnih čelnika da privuku investicije i novac iz europskih fondova, no, to je možda previše komplicirano za reforme na kakve smo do sada navikli.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.