Olivér Várhelyi, povjerenik za susjedstvo i proširenje za N1 je detaljno objasnio gospodarski i investicijski plan Europske komisije za zapadni Balkan. U nastavku donosimo cijeli tekst.

Beograd, Podgorica, Priština, Sarajevo, Skopje, Tirana: šest glavnih gradova zapadnog Balkana, u srcu Europe. No putovanje i trgovina među njima i iz njih u druge glavne gradove Europe traju dvostruko dulje nego između mnogo udaljenijih gradova. Povezanost je vrlo važna za živote ljudi, poduzeća i gospodarstava regije, pogotovo sad kad potičemo oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19. Osim toga, razlika u gospodarskom razvoju između te regije i EU-a mora što prije nestati; tako će se ubrzati i proces integracije tih zemalja u EU.

To su glavni razlozi zbog kojih je Europska komisija prošli tjedan predstavila opsežan gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan. Planom se predviđa mobilizacija do 9 milijardi eura za glavne investicije u području prometa, energetike te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario održiv rast i otvorila nova radna mjesta. Osim toga, njime se želi povećati ulagački kapacitet regije zahvaljujući novom instrumentu jamstva za zapadni Balkan, s ciljem prikupljanja ulaganja u iznosu do 20 milijardi eura.

Potrebno nam je da zapadni Balkan bude bolje povezan, bilo cestom ili željeznicom koja spaja glavne gradove međusobno ili ih povezuje s Europskom unijom, bilo ultrabrzim širokopojasnim internetom. Čvrsto vjerujem da će to dati snažan i izravan poticaj trgovini i ulaganjima i tako pomoći u stvaranju stabilnih tržišnih gospodarstava. Nudimo i suradnju u stvaranju gospodarstva utemeljenog na znanju pružanjem pomoći malim i srednjim poduzećima, novoosnovanim poduzećima te industriji istraživanja i razvoja. Ta gospodarstva moraju biti prilagođena stanovnicima te regije: potrebno je riješiti problem neusklađenosti ponude vještina i potreba na tržištu rada, a odljev mozgova mora se pretvoriti u cirkulaciju znanja, posebno među mladima.

U okviru plana pokreće se i zeleni program za zapadni Balkan. Zelena i digitalna tranzicija prioriteti su EU-a za vlastiti oporavak te želimo poduprijeti regiju u skladu sa stvarnim stanjem na terenu kako bi se riješio problem onečišćenja i istodobno stvorile održive poslovne prilike u svim gospodarstvima. Naglasak će biti na dekarbonizaciji, čistoj energiji, čišćem okolišu i digitalnoj transformaciji, uključujući uvođenje ultrabrzog širokopojasnog interneta.

Plin, uz obnovljive izvore energije, ima iznimno važnu prijelaznu ulogu u postupnom, ali što bržem prestanku korištenja ugljena. Postupnim prestankom korištenja ugljena mogle bi se u velikoj mjeri brzo smanjiti postojeće opasnosti za javno zdravlje. Želimo dovesti plin na zapadni Balkan kako bi bili dostupni što raznolikiji izvori energije i smanjila se ovisnost, a kasnije bi se na tom temelju uvodila dugoročnija, klimatski neutralna rješenja poput vodika.

Međunarodne financijske institucije spremne su poduprijeti naš ambiciozni plan. Ta će potpora biti važna za maksimalno iskorištavanje golemog potencijala regije tako da se osigura najveća korist za građane i gospodarstva.

Komisija putem gospodarskog i investicijskog plana nastoji istaknuti i regionalnu dimenziju naše suradnje. Regionalna gospodarska integracija šest partnera ne znači skretanje s europskog puta, već stvara izravnu gospodarsku priliku za rast, prevladavanje gospodarske krize povezane s bolešću COVID-19, modernizaciju gospodarstava u skladu s prioritetima EU-a i njihovo približavanje unutarnjem tržištu EU-a.

Gospodarski i investicijski plan usko je povezan s reformama. Reforme, posebno u području vladavine prava, i dalje su u središtu procesa proširenja te su potrebne i kao potpora tom planu jer se njima povećava povjerenje poduzetnika i stvara bolja ulagačka klima.

Komisija je zajedno s planom donijela i paket za proširenje za 2020., u kojem procjenjuje tekuće temeljne reforme na zapadnom Balkanu te našim partnerima daje preporuke i smjernice za sljedeće korake. Njihovom dinamičnom provedbom postići će se dugotrajni rezultati i ubrzati napredak na putu prema EU-u.

Europska unija budućnost je zapadnog Balkana. Od prvog dana mandata ove Komisije vrlo je jasno da je zapadni Balkan jedan od naših prioriteta. Neumorno radimo na tome da se regija što brže i što više približi EU-u i pritom nastojimo postići tri cilja: dati novi zamah procesu proširenja, otvoriti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te ubrzati gospodarsku konvergenciju s EU-om.

Kad je riječ o prva dva cilja, poduzeti su važni koraci: revidirana je metodologija proširenja i države članice donijele su odluku da otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji su započeti u skladu s prijedlogom revidirane metodologije. Tako se pokazalo da EU podržava svoje partnere i ispunjava svoja obećanja.

I tijekom pandemije bolesti COVID-19 podupirali smo regiju i pružili neophodnu i po razmjerima neusporedivu potporu, uključujući hitnu medicinsku pomoć i financijski paket od 3,3 milijarde eura za pomoć u svladavanju izravnih posljedica pandemije.

Novi je plan treći stup tog pristupa. Njime će se poduprijeti dugoročni socioekonomski oporavak regije i konvergencija s EU-om, ali i povećati i unutarregionalna suradnja i trgovina te osloboditi neiskorišteni gospodarski potencijal regije. Važno je napomenuti da će se regija konsolidirati kao investicijsko središte za europska poduzeća te postati vidljivija ulagačima koji nastoje smanjiti udaljenost od tržišta EU-a i diversificirati opskrbu.

Prošli tjedan sam išao na zapadni Balkan kako bih našim partnerima osobno predstavio novi gospodarski i investicijski plan te godišnje procjene. Putovao sam u regiju da bih dobio potporu za provedbu plana i jasnu obvezu svih partnera na suradnju i provedbu reformi, i zadovoljan sam pozitivnim odgovorom. Na ovome ćemo raditi zajedno kako bismo već u idućih pet godina stvorili novo gospodarsko i socijalno okruženje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.