Vanja Jurić, odvjetnica koja se često bavi sudskim predmetima kojima je predmet govor mržnje, objašnjavala je za N1 uzroke te pojave u Hrvatskoj, posljedice po društvo, kao i načine na koji se društvo može oduprijeti tom fenomenu.
Jurić je rekla da govor mržnje kao pojava ne stoji u temelju radikalizacije u društvu.
VEZANE VIJESTI
“Mislim da se puno više mora voditi računa o tome da je govor mržnje posljedica, a ne uzrok. To je posljedica generalne društvene klime, frustracija koje su se godinama nakupljale, vjerojatno i siromaštva, nedovoljnog obrazovanja itd”, kazala je.
Treba li regulirati govor mržnje zakonom?
“Naravno da treba. Treba li ustrajati da se regulativa poboljša ako je moguće? Naravno da treba. Ali treba krenuti od neke početne točke, od toga da je to posljedica društvene klime koja traje već dugo vremena, rekla bih, a sad je dodatno pojačana krizom i pandemijom, a paralelno s tim trebalo bi razgovarati o zakonima. Zakoni i dodatno zakonsko reguliranje ne mogu i ne smiju biti jedino sredstvo u toj borbi”, rekla je Vanja Jurić.
S obzirom na njeno iskustvo u procesima koji se bave govorom mržnje na sudovima, voditelja Newsrooma zanimalo je koliko je teško dokazati govor mržnje u sudskom postupku.
#related-news_0
“Govor mržnje se u različitim zakonima regulira u različitim oblicima. Kad govorimo o govoru mržnje u kaznenom zakonodavstvu, on se može podvući kao kazneno djelo poticanja na nasilje i mržnju.
Prema mom iskustvu, prema nekim predmetima u kojma sam sudjelovala, to je u ovom trenutku izuzetno teško, jer da bi se dokazalo da nešto stvarno predstavlja poziv na nasilje i mržnju, mora se dokazati izravna namjera počinitelja. U predmetu o kojem imam izravnih saznanja, radilo se o vrlo teškom mrzilačkom govoru usmjerenom prema jednom novinaru, Državno odvjetništvo nije pokrenuilo postupak zato što je utvrdilo da takav govor, iako je imao elemente govora mržnje, u tom konkretnom slučaju nije bio iznesen s namjerom, nego je bio iznesen u afektu, pod utjecajem alkholoa, počinitelj nije imao namjeru”, ilustrirala je primjerom iz prakse.
#related-news_0
“Sloboda medija i izražavanja zaštićeni su Ustavom. Govor mržnje nije obuhvaćen slobodom izražavanja, ne postoji niti jedan hrvatski niti međunarodni akt koji bi ga vodio pod slobodom govora”, istaknula je.
Dapače, dodala je:
“Govor mržnje može imati izrazite posljedice po slobodu izražavanja.”
Koliko je za radikalizaciju odgovorna politika u smislu razine javnog diskursa?
“Ja bih rekla da je jako odgovorna, bez ikakve dileme. Najmanje 10 godina imamo to da se s političke razine i iz političkih razloga potiču podjele u društvu, a kad se dese situacije kao u posljednje vrijeme, onda se čudimo odakle govor mržnje, odakle radikalizacija u društvu”, kazala je Jurić.
#related-news_0
Istaknula je da su političari ti koji bi morali primjerom pokazati koja je to razina produktivne komunikacije:
“Time bi postigli puno više nego zakonima.”
Za građanski odgoj kazala je da je jedini ispravan put, u prvom redu kako bi se senzibiliziralo mlade ljude:
“Kao što sam rekla da govor mržnje nije uzrok nego posljedica, tako je i pitanje obrazovanja kako ćemu djecu učiti uključivosti, toleranciji i svim pitanjima koja su važna za produktivnu i korisnu javnu komunikaciju. Ljude treba poticati da sudjeluju u raspravama o svim važnim javnim temama, ali se mora znati kako se to radi i milim da je obrazovanje jako ispravan odgovor, pored svih drugih sredstava koja se moraju koristititi.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
