Dr. Mladen Domazet s Instituta za političku ekologiju objasnio je zašto je pandemija koronavirusa "bacila Zapad na koljena" i kako je to kapitalizam direktno odgovoran za nju.
“Nalazimo se u globalnoj krizi širokih razmjera; i s klimatskim promjenama i sad s prvom pandemijom ove vrste koja je pogodila zapadni svijet, a koja dolazi prelijevanjem iz bazena s divljim životinjama u tropskim krajevima”, konstatirao je na početku Domazet.
VEZANE VIJESTI
Objasnio je da je problem suvremenog svijeta to što je ekonomija postala cilja sama sebi, da je vrijeme da se to promijeni:
“Svjedočimo, i u bavljenju koronakrizom, da se stalno pitamo: zdravlje ili ekonomija.”
Za ekonomiju je rekao da je trenutak da ju se vrati ljudima i politički i društveno:
“Vrijeme je da nađemo načina organizirati se tako da ostavljamo manji otisak na prirodu, da manje u prirodu ulazimo, kao što vaše snimke pokazuju prosijecanje kroz prašume i približavanje proizvodnih područja i naselja prašumama gdje je bioraznolikost vrlo visoka, ali je i zona patogena i koncentracija patogena u organizmima također visoka i može lako preskočiti na ljude.”
Nije zaboravio i stariji problem:
“Tu je i sporija, ali i ozbiljnija, dugotrajnija kriza; klimatske promjene, kojim globalni fosilni kapitalizam gura svijet u nepopravljivu katastrofu.”
Voditelja je zanimalo riskira li čovječanstvo da daljnjim zadiranjem u prirodu dođe na udar sve novih i novih pandemija.
#related-news_0
“Tako je. Mi smo se na rast fokusirali zbog kapitalističke akumulacije kao jedinog društvenog cilja. Zašto se ustajemo iz kreveta? Da zaradimo za sebe ili za drugoga. Na jedinom, ograničenom planetu dolazimo do granica koje su nam do sada bile nedostupne, nepropusne. Sd su nam tropi potrebni zbog miomase, zbog pašnjaka, zbog uzgajališta palmi za palmino ulje. S takvom glavnom politikom doveli smo se u stanje da očekujemo sve više patogena da preskaču sa životinja na ljude”, objasnio je Domazet.
Što se tiče virusa koji su štetni po ljude, njih se u prirodi nalazi od nekoliko tisuća do možda i više od milijun.
“Samo jedan nas je u zapadnom svijetu porazio do nogu. Pritom u jugoistočnoj Aziji i na Bliskom istoku imali smo takvih epidemija ranije, ali se nismo obazirali; Nipah virus, SARS, MERS, zika virusa u latinskoj Americi”, nabrojao je epidemije samo iz posljednjih godina i konstatirao Zapad na njih nije reagirao kao sada:
“Zato što nisu pogađale Pariz, New York i London. Sada, s virusom koji se može širiti prije nego što se pojave simptomi, mi smo šokirani, jer je virus donesen u područja gusto naseljenog zapadnog svijeta. Zemlje koje su tvrdile da su predvodnice globalnog razvoja i kulture, našle su se nespremne odgovoriti na tu situaciju, imamo nesrazmjer u odgovoru u jednom Vijetnamu i u SAD-u.”
#related-news_0
“Šokantno je da ovaj virus testira naše povjerenje u društvo. On čak nije niti smrtonosan toliko kao neki drugi virusi, ali ima kapacitet da preplavi zdravstveni sustav, taj sustav na koji se naslanjamo u očekivanju onoga što civilizacija jest; kada mi je loše, kada sam nemoćan, ima netko tko mi može pomoći. Taj sustav sada dolazi u pitanje mogu li se na sustav osloniti”, objasnio je i naveo primjere u nekim zemljama latinske Amerike u kojima su građani naprosto prestali ići u bolnice u epidemiji, strahujući da im tamo prijeti još i gora opasnost.
“Zanimljivo je da virus prenose bogati ili barem dovoljno bogati da putuju dovoljno daleko, ali daleko najgoru katastrofu izaziva u gusto naseljenim područjima, čak i naših zapadnih gradova, gdje žive siromašni ljudi, radnici koji su prisiljeni raditi, izlaziti iz kuće iz dana u dan. Nije isto raditi nekoliko sastanaka na Zoomu i morati putovati javnim prijevozom da se dođe u bolnicu, da se dođe na mjesto prizvodinje hrane”, primijetio je Domazet.
#related-news_0
Na koji način je zapadni svijet indirektno odgovoran za ishodište pandemije, on je objasnio važnošću Wuhana u proizvodnji.
“Wuhan, gdje je virus krenuo, neki je oblik globalne tvornice. To je veliki grad, velika je vjerojatnost da je puno prizvoda koje svakodnevno koristimo prošla kroz Wuhan”, kazao je.
Istodobno, prirodni svijet našao se na udaru u tom dijelu planeta zato što je čovjek sa svojom ekonomijom, gradovima, proizvodnjom sve više zadirao u područja u kojima su živjeli neki organizmi:
“Virus je krenuo iz populacija šišmiša u prirodi, koji su morali kretati, tražiti nova staništa.”
Za zeleni new deal EU-a Domazet je na kraju rekao da ne zna koliko će EU ostati dosljedna, koliko će doista provesti takvu reorganizaciju društva i ekonomije poučen ovom pandemijom i klimatskim promjenama. Ipak:
“EU je barem u stanju da to (zeleni new deal) ostane tema.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
