U Hrvatskoj su se počela provoditi brza antigenska testiranja čime su se rasteretili centri za PCR testiranja, a prema dosadašnjim informacijama odaziv građana je velik. Koliko su korisna ta brza testiranja, ali i koji su njihovi nedostaci, za portal N1 je komentirao epidemiolog i član Vladinog Znanstvenog savjeta Branko Kolarić.
Znanstveni časopis British Medical Journal objavio je studiju o ovoj vrsti testiranja. Pilot projekt uvođenja brzih testova u Manchesteru pokazao je da je propušteno oko 50% pozitivnih slučajeva. S druge strane britansko ministarstvo zdravstva komentiralo je da se njihovi rezultati razlikuju od uspješnih pokusa u tri laboratorija.
Tko je u pravu i koja je zapravo korist od ovih testova, odgovorio nam je Branko Kolarić.
VEZANE VIJESTI
“Brzi antigenski testovi imaju prednosti i nedostataka. Prednosti su da se mogu raditi izvan laboratorija, da su rezultati gotovi u roku od nekoliko minuta te su značajno jeftiniji od PCR testova. Nedostaci su upravo ovo što ste naveli, a to je niža osjetljivost, odnosno mogućnost da test bude negativan i kad je osoba ipak zaražena”, rekao je Kolarić i dodao:
“To je problem u dijagnostici za nekoga za koga sumnjate da je zaražen (ima simptome, bio je u kontaktu sa zaraženom osobom). Stoga simptomatske osobe koje su na brzom testu negativne, šaljemo još na PCR upravo iz tog razloga.”
Objašnjava i kako unatoč očitim problemima brzi testovi mogu biti korisni za masovna testiranja: “Kada se antigenski brzi testovi koriste za masovna testiranja (tzv. probir populacije), onda niža osjetljivost nije takav problem: Otkrijemo neke zaražene osobe bez simptoma koje ne bismo na drugi način otkrili te ih izdvojimo iz populacije kao izvor zaraze kroz mjeru izolacije. Brzi testovi mogu biti i lažno pozitivni (test je pozitivan, a osoba nije zaražena). Stoga brzi antigenski testovi imaju svoje mjesto u masovnom i dijagnostičkom testiranju, no važno je znati njihova ograničenja i pravilno interpretirati rezultate takvog testa.
Napominjem da takve brze testove nikako ne treba zamijeniti za brze serološke testove koji otkrivaju da li je netko u prošlosti bio zaražen.”
“Ne bih zatvorio frizerske salone”
U očekivanju novih, strožih mjera Kolarić kaže da se nada da će mjere biti adekvatne: “Ne znam koje će se mjere uvesti. Nadam se da će biti adekvatne jer smo u fazi kada imamo veliki broj zaraženih osoba i pritisak na zdravstveni sustav u idućim tjednima i dalje će se povećavati bez obzira na te mjere (treba proći tri do četiri tjedna da se vidi njihov učinak).
#related-news_0
Sada ići s nedovoljno snažnim mjerama mislim da bi imalo pogubne posljedice. Također bi bilo bolje da smo snažnije mjere uveli već prije mjesec dana jer ne bismo imali ovoliki broj ozbiljno bolesnih ljudi.”
Da se njega pita, Kolarić bi uveo iste mjere kao na proljeće osim zatvaranja među županijama: “Uveo bih sve mjere koje smo imali na proljeće osim zabrane kretanja između županija, te zatvaranja svih trgovina (one u kojima se može držati razmak i obaviti kupovina bez dužeg zadržavanja) te ne bih zatvorio ni frizerske salone jer se pokazalo da uz pridržavanje mjera nije bilo prijenosa kao na proljeće.”
“Više od 50 umrlih dnevno od zarazne bolesti je zastrašujuće”
Komentirajući kliničke slike danas hospitaliziranih u odnosu na proljetni val, kao i smrtne slučajeve i dob bolesnika, Kolarić je rekao:
#related-news_0
“Kada imamo veliki broj zaraženih osoba, onda to znači i velik broj teško bolesnih osoba i velik broj smrti. Umiranje preko 50 osoba dnevno od zarazne bolesti za mene je zaista zastrašujući podatak. Uglavnom se radi o osobama s dvije ili više kroničnih bolesti te starije životne dobi. No, to nikako nije razlog da kažemo: Onda je to u redu. Nikako nije! Ne smijemo normalizirati ovako visok broj zaraženih i umrlih osoba.
Sve češće bilježe se i posljedice poremećaja zgrušavanja krvi kao posljedica infekcije SARS-CoV-2 te neke osobe naglo umru od posljedica plućne embolije. I nakon što se osoba smatra izliječenom od covida-19 može imati tromboze i embolije. Stoga se svaka oboljela osoba treba posavjetovati sa svojim liječnikom o eventualnoj potrebi uzimanja lijekova koji usporavaju/smanjuju zgrušavanje krvi.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
