Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore i jedan od 26 potpisnika apela liječnika i znanstvenika zbog stanja u Hrvatskoj u kojoj je epidemija covida "izvan kontrole", detaljno je objasnio u Newsroomu što je Hrvatskoj još jedino ostalo da se izvuče iz ovog stanja.
Luetić je voditeljici potvrdio je da je u studio došao izravno s posla, iz KB Dubrava, gdje radi već više od tri tjedna, kako je rekao, s brojnim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima na liječenju najteže oboljelih od covida-19.
VEZANE VIJESTI
“Situacija je, rekao bih, zabrinjavajuća. Bolnica je gotovo popunjena. Ono što posebno zabrinjava je da je pritisak i dalje vrlo visok. I, nešto što sam tamo i osobno radeći primijetio, je da zadnjih tjedan do deset dana zaprimamo sve mlađe pacijente”, opisao je stanje.
Svjedočio je da je na odjelu na kojem on radi i na kojem je oko 30 pacijenata, u zadnjih tjedan dana primljeno sedam ili osam bolesnika od kojih niti jedan nema više od 55 godina. Odnosno, potvrdio je da su među najteže oboljelima u prosjeku sve mlađi ljudi.
Voditeljica ga je zamolila da komentira izjavu Gordana Lauca po kojem broj pacijenata u KB Dubrava stagnira.
“Nisam vidio što točno gospodin Lauc iznosi. U zadnjih mjeseci više puta je iznosio različite brojeve, nekad su se pokazali točnima, nekad netočnima. Ne znam koje je brojke iznosio za ‘Dubravu’, ali, evo, ‘Dubrava’ ima i svoju upravu, pa možete provjeriti i te brojeve i ovo što ja govorim”, odgovorio je Luetić.
#related-news_0
Kasnije je tijekom razgovora dodao:
“Novoprimljenih je između 35 i 40 (oboljelih) dnevno, nekad i više. Pritom cijelo vrijeme i druge zagrebačke bolnice, odnosno bolnice koje gravitiraju Zagrebu, imaju namjeru premještaja bolesnika koji su covid pozitivni, utvrđeni ili na hitnim prijemima ili u bolnicama, tako da je na covid bolnicu veliki pritisak, o čemu svjedoče i brojevi.”
Luetić je komentirao i stanje s plaćama medicinskih radnika koji brinu o najteže oboljelima od covida:
“Još prije nekoliko tjedana upozoravali smo Ministarstvo zdravstva da bi liječnici koji iz drugih bolnica dolaze raditi na covid odjele, da bi mogli dobiti manje plaće. U zaštitnoj opremi, u covid bolnicama, vi ne možete ostvarivati onu istu satnicu koju biste imali u normalnim uvjetima rada. Samim time, oni liječnici koji su mahom dobrovoljno došli u covid bolnicu, već su ovih dana, dio njih, dobili manje plaće. Ova odlluka Vlade sada ispravlja tu nepravdu; da dobiju tromjesečni prosjek, ali ni na koji način tim liječnicima ne daje dodatnu nagradu.”
#related-news_0
“Na liječnicima je izbor ili će dobiti osnovnu plaću za 10 posto uvećanu ili će dobiti tromjesečni prosjek”, kazao je, konstatirajući da tu nije posrijedi nikakva “nagrada”, nego će dobiti zapravo istu plaći, ali “i ovo je bolje od ničega.”
“U Sloveniji je nagrada za rad na covid odjelima 30 posto, a za intenzivne odjele još i više. U nekim zemljama su bile fiksne nagrade, 500 ili 1000 eura”, dodao je i ponovio:
“Oni koji su dragovoljno otišli raditi u covid bolnicu, dobit će istu plaću.”
Dalje je objasnio zašto je potpisao apel skupa s 25 liječnika i znanstvenika.
“Dva su osnovna cilja koja taj apel treba postići. Jedno je da se ponovno javnosti osvijesti opasnost od epidemije koja je tu prisutna, koja je među nama. S druge strane, cilj je i pomoći Vladi, tijelima koje donose odluke dati konkretne prijedloge i dati im smjer kojim treba ići”, kazao je.
#related-news_0
“Treba jasno reći građanima da je Hrvatska najlošija po sedmodnevnoj incidenciji u EU-u. Po 14 dnevnoj smo drugi, odmah iza Luksemburga. Međutim oko toga treba nešto razjasniti. Luksemburg testira šest puta više od Hrvatske, Luksemburg ima pet posto zaraženih među testiranima. Dakle, Luksemburg je država koja ima epidemiju pod kontrolom. Hrvatska ima 40 posto pozitivnih među testiranima, drugi smo po incidenciji i nemamo epidemiju pod kontrolom”, objasnio je što znači da Hrvatska nema epidemiju pod kontrolom.
#related-news_0
A mjere? Trebaju li biti još strože od ovih?
“Naravno da trebamo tražiti strože mjere koje nisu donešene ranije. Ako nisu donešene ranije, treba ih donijeti sada. Pozdravljam odluku o školama, to smo tražili još prije nekoliko tjedana. Mislimo da je treba upotpuniti i online nastavom za više razrede osnovne škole”, rekao je i objasnio što misli kad bi bio, ako bi bio, trenutak za dodatno postrožavanje mjera:
“Ako u narednih tjedan ili deset dana brojevi budu rasli… mislim da moramo ići u nove mjere. Jer, to je jedino što možemo raditi.”
Objasnio je i koje bi to bile mjere:
“Najbazičnije mjere, a to su mjere zatvaranja, jer jedino tako možemo doći u situaciju da stavimo epidemiju pod kontrolom.”
#related-news_0
Za takvo jedno “zatvaranje” rekao je da možda i ne bi moralo biti baš kao na proljeće, ali neke stvari se svakako, kazao je, treba učiniti odmah. Rekao je da, primjerice, državna uprava još nije uvela rad od kuće, ljudi su skupa u kancelarijama, putuju, pri čemu je to veliki broj ljudi.
“To ne znači odmah zatvaranje gospodarstva, ali smanjuje kontakte među ljudima”, kazao je.
Na kraju je rekao i na kome je odgovornost za mjesece očito pogrešnog vođenja zemlje i ponašanja:
“Odgovornost je podijeljena između onih koji upravljaju krizom i svih koji sudjelujemo u životu u Hrvatskoj. Naravno da je najveća odgovornost na onima koji upravljaju procesima, a to su Vlada i Stožer.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
